Hrvatska ministarka zaštite životne sredine i zelene tranzicije Marija Vučković saopštila je u petak u Opuzenu da je to ministarstvo u novembru prošle godine pokrenulo zvaničan postupak prema sekretarijatu Espo konvencije zbog hidroenergetskog projekta „Gornji horizonti“ u Republici Srpskoj, u BiH.
„Hrvatska i Bosna i Hercegovina su potpisnice Espo konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu susjednih zemalja.
Ministarstvo je 25. novembra 2025. dalo pisano mišljenje da se u postupku izvođenja projekta nisu poštovala sva pravila učešća zainteresovane države koja može imati negativne posljedice zbog izvođenja velikog investicionog projekta u susjedstvu”, rekla je ministarka Vučković.
Ne možemo mi, dodala je, zabraniti takve projekte, ali možemo tražiti da budemo uključeni na zadovoljavajući način i da se na odgovarajući način odgovori na sva pitanja koja kao zainteresovana država članica imamo, prenosi Hina.
Ministarka Vučković je naglasila da izvođenje svih energetskih objekata u slivu Trebišnjice godinama i decenijama ima vidljive negativne efekte na dolinu Neretve.
„Ne treba biti veliki stručnjak da bi se to vidjelo. Pokrenuli smo zvaničan postupak i tražimo uključivanje.
Ostala su neodgovorena brojna pitanja koja postavljaju naši stručnjaci već 15 godina, od HE Dabar do nekih novih.
U duhu dobrosusjedske saradnje insistiraćemo na odgovorima. Još od 1996. imamo i bilateralni ugovor o uređenju vodoprivrednih odnosa, na osnovu čega imamo i dvije komisije”, rekla je i dodala da će tražiti osnivanje tehničke radne grupe koja bi zajednički otklanjala negativne posljedice koliko je moguće.
Vučković je u Opuzenu obišla radove na projektu zaštite od zaslanjivanja zemljišta i voda na području Donje Neretve, vrijednom 85,5 miliona eura, gdje se u prvoj fazi gradi pregrada na rijeci Neretvi.
„Projekat se godinama pripremao i rezultat je rada brojnih stručnih ljudi Hrvatskih voda i ministarstva, ali i pameti koja dolazi sa naših fakulteta.
U posljednjih godinu i po dana smo se nastojali dodatno angažovati kako bismo završili sve pripremne radnje i ekološke postupke.
Imali smo i zahtjevan zadatak da obezbijedimo novac jer on nije bio prethodno obezbijeđen“, rekla je Vučković.
Vrijednost ulaganja u izgradnju pregrade je 30 miliona eura, a rok realizacije je četiri godine.
Projekat ugrožava dotok slatke vode kroz korito Neretve
Izgradnjom pregrade na Neretvi fizički će se zaustaviti prodor mora, a uzvodno od pregrade u Neretvi i Maloj Neretvi u drugoj će se fazi formirati bazen svježe nezaslanjene vode koja će se sistemom za distribuciju nezaslanjene vode dovesti do poljoprivrednih površina kako bi se ispirala so iz površinskog sloja zemljišta, a ujedno osigurala kvalitetna voda za uzgoj poljoprivrednih kultura u dolini Donje Neretve.
Time bi se izbjeglo navodnjavanje zaslanjenom vodom iz postojećeg melioracionog sistema koji nije za to predviđen.
(Raport)
