Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Šemsudin Mehmedović održao je danas press konferenciju na kojoj je upozorio da se nastavlja podrivanje rada i slabljenje državnih institucija BiH.
Za primjer je naveo Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i kazao da je posljednja sjednica održana 16. marta te da je naredna zakazana tek za 29. april.
“Razmak od čak 43 dana između dvije sjednice je nedopustiv i protivan Poslovniku. Ovo je najbolji dokaz kako je rad Predstavničkog doma u aktuelnom sazivu sveden na minimum. Drugi primjer, također, još jednom naglašavam da Nikola Špirić i Dragan Čović već godinu i po dana blokiraju rad Doma naroda, provodeći klasične antidejtonske aktivnosti bez bilo kakve reakcije visokog predstavnika. Dragan Čović javno priča bajke kako radi 24 sata dnevno, 30 dana, a istina je da sa svojim strateškim partnerom Dodikom, blokira rad državnih institucija”, kazao je Mehmedović.
Mehmedović je optužio visokog predstavnika Christiana Schmidta da se pridružio blokadama time što je, kako je rekao, predložio da se pitanje državne imovine riješi u Parlamentu dok je istovremeno svjestan, kako navodi Mehmedović, da se ne može postići politički dogovor.
“Uz to poziva da pitanje finansijske stabilizacije BHRT-a riješe institucije, upravo one koje su ga dovele u ovu situaciju. Je li to principijelno”, upitao je.
Osvrnuo se i na rad Ministarstva prometa i komunikacija BiH i kazao da je minsitar Edin Forto u svom mandatu pristao na ukidanje izvornih nadležnosti države.
“Za izgradnju međudržavnog mosta sa Crnom Gorom na Šćepan polju, odlučio je da projekat provodi nadležno ministarstvo u RS-u. Država daje novac, a troši ga entitetsko ministarstvo. To je nezabilježeno. Pored toga, još jednom upozoravam da se po treći put želi progurati izmjena pravilnika Agencije za državnu službu Bosne i Hercegovine, kojim se ova agencija dijeli na tri dijela, umjesto da se smijeni aktuelna direktorica agencije Anita Markić čiji su rezultati rada katastrofalni jer ne poštuje ustavni princip proporcijalne zastupljenosti. Od 19 direktora imenovana su tri Bošnjaka. Od četiri pomoćnika direktora Uprave za indirektno oporezivanje nije imenovan niti jedan Bošnjak, a od tri pomoćnika ministra finansija nije imenovan niti nijedan Bošnjak”, kazao je Mehmedović.
Dodao je da je podnio inicijativu Vijeću ministara BiH da, u skladu s članom 66. Zakona o upravi, pokrene postupak razrješenja s funkcije direktorice Markić zbog grubog kršenja zakona i zloupotrebe službenih ovlaštenja.
Naglašava da već više od godinu dana SNSD i HDZ blokiraju usvajanje izmjene Pravilnika o sistematizaciji Centralne izborne komisije, a koja je nakon izmjene Izbornog zakona od strane Visokog predstavnika, dobila niz novih nadležnosti i kompleksan posao uvođenja skenera u izborni proces.
“Umjesto da je Centralna izborna komisija prioritet, ministrima Trojke je bitno ispuniti zahtjeve strateških partnera SNSD-a i HDZ-a kroz još jedan u nizu takozvanih ‘kompromisa’ Trojke na ‘evropskom putu’. Također, SNSD blokira usvojanje Pravilnika o sistematizaciji Pravobranilaštava Bosne i Hercegovine, kojim bi se kadrovski znatno ojačavala ova vrlo bitna institucija, čija je nadležnost da štiti interese države Bosne i Hercegovine”, rekao je.
Ističe da ga brine “činjenica da su ministri Bošnjaci u aktuelnom sazivu Vijeća ministara omogućili da HDZ i SNSD u cjelosti preuzmu vođenje politike zapošljavanja i kadroviranja u institucijama Bosne i Hercegovine, kao i nezakonito i nepravedno trošenje sredstava sa jedinstvenog računa UIO BiH”.
“Vijeće ministara nije imenovalo nijednog Bošnjaka u Upravni odbor Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini od 2009. godine, već isključivo Hrvate i Srbe. Drugi slučaj odnosi se na aktuelnog direktora BHANSA-e Davorina Primorca, koji se na toj funkciji nalazi već 11 godina. Drugi mandat mu je zvanično istekao 25. marta 2026. godine. Vijeće BHANSA-e je bilo obavezno da, u skladu sa Zakonom, najkasnije u januaru 2026. godine raspiše konkurs, kako bi BHANSA dobila novog direktora. Međutim, konkurs ni do danas nije raspisan”, rekao je.
Kritikovao je i Vladu BiH navodeći da je donijela odluku da podijeli po pet milona konvertibilnih maraka RTV Herceg-Bosne i Federalnoj televiziji, dok je BHRT-u dodijeljeno milion maraka.
“Zamislite sramote da se iz budžetskih sredstava Federacije, za stranačku televiziju HDZ-a, dodijeli pet milona maraka javnog novca, a isti taj Budžet Federacije preko 80% pune Bošnjaci, što praktično znači da Bošnjaci finansiraju medij koji otvoreno vodi propagandu protiv BiH i Bošnjaka. Dok BHRT-u kao državnom javnom emiteru sa više od 700 zaposlenih prijeti stečaj i dok funkcineri HDZ-a javno pozivaju na neplaćanje RTV takse, federalnom premijeru Nerminu Nikšić, izgleda da je važnija RTV Herceg-Bosne, nego opstanak BHRT-a. I da zaključim, svima je jasno da su HDZ i SNSD zarobili državu i državne institucije”, ističe.
Na kraju se osvrnuo na gašenje velikih privrednih subjekata Željezare Zenica i Koksara Lukavac.
“Svjedoci smo da se ovim pitanjima bave neki stranački centri moći a ne struka, što je pogubno po budućnost ovih strateški važnih subjekata. Neki su naučili da se problemi i u privredi rješavaju partijskom linijom, i nažalost takva je praksa nastavljena i danas. Nisu u pitanju samo ova dva giganta, već mnoštvo malih i srednjih preduzeća. Npr u Zenici je uz Željezaru upitan opstanak i Messer proizvodnja kisika za industrijske namjene, ali i zdravstvo, što je veoma važan segment, ako se ugase, onda privreda BiH postaje ovisna o uvoznim strateških resursa”, zaključio je.
