Vlasti BiH nisu dovoljno aktivne u odbrani finansijskog sistema od potencijalnih prijetnji, poput pranja novca i finansiranja terorizma. Ovako glasi “obrazloženje presude” kojom je BiH ponovo vraćena na sivu listu Manivala.
Uprevodu, za Evropu nismo pouzdan partner, jer BiH, ni nakon nekoliko pomjeranja rokova i prilika za “popravni”, nije učinila dovoljno u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma.
I mada pojedini zvaničnici vraćanje na sivu listu, na kojoj je BiH već bila od 2015. do 20128. godine, pokušavaju minimizirati i prikazati kao nebitno, ekonomisti, bankari i privrednici ne misle tako.
Centralna baka BiH i entitetske agencije za bankarstvo su požurile da, odmah nakon stavljanja BiH na sivu listu, izdaju zajedničko saopštenje u kojem i domaću i evropsku javnost uvjeravaju da je bankarski sistem stabilan, dobro kapitalizovan i u svakom pogledu solidan.
Možda i jeste tako, ali činjenica je da će zbog sive liste transakcije biti usporene, skuplje i komplikovanije i da će u problemu biti svi: od potrošača koji kupuju preko onlajn platformi, do bankara i privrednika koji uvoze repromaterijal ili izvoze gotove proizvode.
Iako se mišljenja stručnjaka u nekim nijansama razlikuju, uglavnom su saglasni u ocjeni da su vladajući političari ponovo zagorčali život građanima i privrednicima.
Iz Banjaluke stiže glas da su, ovog puta, isključivi krivci “oni iz Federacije BiH”.
– Republika Srpska uradila sve što je bilo potrebno, ali u Federaciji BiH nije učinjeno ništa, pa sada i Srpska trpi posljedice njihove neodgovornosti – izjavio je predsjednik Vlade RS Savo Minić.
Gojko Pavlović, docent na Fakultetu pravnih nauka Univerziteta za poslovne studije Banjaluka i član Koordinacionog tijela za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti pri Savjetu ministara BiH, uglavnom je saglasan sa ovom ocjenom.
– Republika Srpska je još 2019. omogućila uspostavljanje registra stvarnih vlasnika, koji bi trebalo da vodi APIF. Takođe, u toku 2025. Ministarstvo pravde RS je u zakonodavnu proceduru uputilo Zakon o stvarnom vlasništvu koji dodatno, u skladu sa međunarodnim standardima, uređuje ovo pitanje. Na žalost, Federacija BiH i Brčko distrikt BiH nisu pravno uredile ovu značajnu oblast – kaže Pavlović.
Ističe da su i odgovori na Manival upitnik, koje su dali ovi nivoi vlasti u BiH bili u stilu “razmišlja se o ovom pitanju” ili “komisija je formirana i održala je jedan sastanak”.
Ipak, iz Brisela stižu signali da nije dovoljno samo usvojiti zakone, važno je da se po tim zakonima postupa i da država, na svim nivoima, pokaže da je zaista voljna da se bori protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Pavlović objašnjava da Manival provjerava ispunjenost dva kriterijuma. Prvi, kriterijum se tiče toga da li je domaće zakonodavstvo u skladu sa FATF preporukama. Po drugom se ocjenjuje da li nadležni organi na svim nivoima vlasti u BiH efektivno provode zadate standarde.
– BiH ima zakonodavstvo koje je u skladu sa medjunarodnim standardima u ovoj oblasti.Medjutim, po pitanju drugog kriterijuma, kojim se provjerava da li se ovi standardi zaista sprovode u praksi, BiH je dobila dva ” minusa” – kaže Pavlović.
Ekonomski analitičar Igor Gavran je prilično uvjeren da nema političke volje za sprovođenje standarda u praksi.
– Očigledno su naše vlasti ili bezgranično nesposobne ili su previše zainteresovane za vlastito pranje novca i nezakonite transakcije, kako bi pomogli kriminalcima koji su s njima interesno povezani. Treće objašnjenje je nemoguće naći – rekao je Gavran za Kapital.
Komentarišući ovu izjavu, Gojko Pavlović smatra da se radi o politikantstvu, a ne o stručnom mišljenju.
– Politički eksponirana lica se prema Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma prate detaljnije nego drugi građani, njihovi finansijski tokovi se prate čak i godinu dana nakon što prestanu biti PEP politički eksponirana lica – kaže Pavlović.
Dodaje da je Manival zamjerio BiH, to što nema dovoljan broj presuda vezanih za pranje novca, kojima je krivično djelo politička korupcija, a nema ni dovoljno sankcionisanih krivičnih djela pranja novca, u kojima su prethodna djela organizovani kriminal i utaja poreza.
– Preporuka je da je neophodno u svim ovim djelima uporedo, pored glavnog krivičnog postupka, voditi i finansijsku istragu kako bi se pravovremeno identifikovala i oduzela imovina od učinilaca ovih krivičnih djela – objašnjava Pavlović.
Nakon što je BiH uvrštena na sivu listu, među brojnim reakcijama, posebno se istakla izjava ministra finansija BiH Srđana Amidžića, u stilu “nije to ništa, dobro smo prošli”.
– Stavljanje BiH na sivu listu Manivala će otežati poslovanje, ali da je dobro što je izbjegnuta pozicija crne liste, na kojoj su Sjeverna Koreja i Iran. Siva lista otežava poslovanje, ali ne ograničava ga na način kako to pojedinci žele da predstave. Na ovoj listi nalaze se i Rumunija i Monako – rekao je Amidžić.
Amidžić tvrdi da su jasno definisani uslovi da BiH ne bude na sivoj listi, ali da “neko pod te uslove želi da provuče određene stvari koje bi podrazumijevale prenos nadležnosti”.
Na kakav je prenos nadležnosti milio Amidžić, nije baš najjasnije, ali je jasno da s druge strane entietske linije iz “političkog Sarajeva” stižu poruke da su SNSD kadrovi obični blokaderi.
Tako je i Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH, izjavio da su ministri iz SNSD “svjesno gurnuli BiH na sivu listu”.
Politička analitičarka Tanja Topić ocjenjuje da je “cinizam domaćih političara i u ovom slučaju dostigao vrhunac”.
– Svoj nerad i neodgovornost po dobrom starom običaju relativizuju prebacujući odgovornost na one druge. Mi smo kao građani dobili utješnu nagradu, trebalo bi da smo zahvalni političkim neradnicima i blokaderima što smo za dlaku izbjegli društvo sa crne liste: Sjevernu Koreju i Iran. Problem je što smo dostigli taj nivo svijesti da nam se porazi i loše odluke “prodaju” kao uspjeh – kaže Tanja Topić.
Zaključuje da ovdje “nema nedužnih” i da nas političari drže zarobljenima u njihovim prepucavanjima.
