Kada bi se u Srbiji sada održali parlamentarni izbori, lista studentskog pokreta osvojila bi 48,5 posto glasova, lista Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić 38,6 posto, dok bi Socijalistička partija Srbije (SPS) Ivice Dačića dobila 3,9 posto glasova.
To pokazuje procjena koju je objavio Biro za društvena istraživanja (BIRODI).
BIRODI, nezavisna nevladina organizacija iz Beograda, procjenu je napravio na osnovu zvaničnih izbornih rezultata od 2012. godine, kada je SNS došao na vlast, istraživanja javnog mnijenja CRTA-e, Nove srpske političke misli (NSPM), Faktora plus i Ipsosa, kao i demografskih promjena iz baze Republičke izborne komisije.
Prema njihovoj procjeni, studentska lista mogla bi osvojiti između 45,9 i 51,1 posto glasova. Lista SNS-a Aleksandar Vučić bila bi na između 36,3 i 40,9 posto, dok bi SPS dobio između 3,2 i 4,6 posto glasova. Ostale opozicione liste i liste nacionalnih manjina zajedno bi osvojile između 7,8 i 10,2 posto glasova.
Kombinovanjem podataka korištenih u analizi procjenjuje se da bi na izbore izašlo oko 4,13 miliona birača. U obzir je uzeta i mogućnost veće mobilizacije mladih i građana koji ranije nisu izlazili na izbore.
BIRODI naglašava da nije riječ o klasičnom istraživanju javnog mnijenja niti o prognozi konačnog izbornog rezultata, već o analitičkom scenariju mogućih ishoda.
Kao ključne faktore navode izlaznost mladih i građana koji ranije nisu glasali, koncentraciju opozicionih glasova, rezultat SPS-a te broj lista koje bi prešle izborni prag od tri posto.
Prema zvaničnim podacima, Srbija je prema popisu stanovništva iz 2022. godine imala 6.647.003 stanovnika, dok je broj registrovanih birača iznosio 6.500.666.
Razlika između ukupnog broja stanovnika i broja registrovanih birača iznosi svega 146.337, odnosno 2,2 posto, što izaziva sumnje u tačnost biračkog spiska. Zbog toga opozicija, kao jedan od ključnih uslova za fer i demokratske izbore, traži sređivanje biračkog spiska. To je ujedno jedna od preporuka OSCE-ovog Ureda za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) vlastima Srbije.
Studentski pokret nastao je tokom višemjesečnih antivladinih protesta koji su počeli nakon pogibije 16 ljudi u padu nadstrešnice na željezničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra 2024. godine.
Protestanti su tražili odgovornost vlasti zbog koruptivnih poslova, demokratizaciju zemlje i rad institucija bez političkih pritisaka i utjecaja. Studenti i opozicija tokom protesta tražili su i raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora, koje je vlast više puta najavljivala.
Posljednja takva najava stigla je od Aleksandra Vučića 20. augusta, kada je rekao da bi izbori mogli biti održani “18. ili 25. oktobra”.
Vučić je u međuvremenu, kao predsjednik Srbije, u gotovo svakodnevnoj izbornoj kampanji širom zemlje.
Političke protivnike optužuje da nemaju ni ideje ni program za dalji razvoj zemlje, dok svoje pristalice poziva da ih pobijede “ubjedljivije nego ikad dosad”.
(Vijesti.ba)
