Nakon više od godinu dana blokada, Savjet ministara Bosne i Hercegovine je usvojilo Reformsku agendu, dokument koji je bio uslov za pristupanje fondovima iz Plana rasta za Zapadni Balkan Evropske unije.
Dokument sa 113 mjera, kojeg su mjesecima blokirali ministri iz SNSD-a Srđan Amidžić i Staša Košarac, je konačno usvojen, te se sada šalje u Brisel, gdje će Evropska komisija odobriti ili vratiti dokument na doradu.
Ako bi se u Briselu usvojila Reformska agenda, Bosna i Hercegovina bi otvorila pristup za više od 900 miliona evra iz ovog plana, ali je ovo tek početak posla za državne vlasti, ali i njihove kolege na nižim nivoima.
Bosna i Hercegovina će dobiti sedam posto sredstava, od ukupno 917 miliona KM koje su namijenjene za našu državu, do kraja ove godine ako Brisel prihvati Reformsku agendu.
Svaka dalja uplata vezana je za usvojene mjere odnosno svaka tranša je uslovljena konkretnim potezima vlasti BiH. Svakih šest mjeseci biće sprovedena revizija reformi na kojima se radi.
Šta je Reformska agenda?
Dokument kojeg je Savjet ministara na telefonskoj sjednici usvojilo odnosi se na listu mjera koje će Bosna i Hercegovina u narednom periodu provoditi.
Drugim riječima, riječ je o reformama koje moraju provesti naše vlasti kako bi ostvarile pristup novcu kojeg je Evropska unija odvojila za našu zemlju.
Naravno, ukupna količina tog novca je trebala biti nešto više od milijardu eura, ali je umanjen za 108 miliona evra sredinom juna, kada je probijen rok kojeg je pred vlasti u BiH postavila Evropska komisija.
Sam dokument je bio predmet političkih blokada SNSD-a, a riječ je o dvije tačke koje su za vladajuću strukturu u Republici Srpskoj bile neprihvatljive.
Radi se o mjerama vezanim za poštovanje odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, te popunjavanje najvišeg suda u BiH, kojem fali dvoje sudija koje imenuje Narodna skupština Republike Srpske, te o ukidanju entitetskog veta u Savjetu za državnu pomoć.
Iako finalna verzija ovog dokumenta, kojeg je Savjet ministara usvojila na današnjoj sjednici, nije dostupna, postoje informacije o tome da je bilo promjena u ove dvije tačke kako bi se osigurao pozitivan glas ministara iz Republike Srpske.
Kako se dijeli novac?
U draftu dokumenta iz jula 2024. godine, u koji je Klix.ba imao uvid, može se vidjeti da se novac iz Plana rasta dijeli za razne projekte na državnom, entitetskom i lokalnom nivou.
Tako su, između ostalog, spomenuti projekti izgradnje novih puteva, pista na Međunarodnom aerodromu Sarajevo, škola širom BiH, izgradnju 5G mreže, te drugih projekata koji će se potpuno ili djelomično finansirati iz ovog fonda.
Ono što je važno spomenuti jeste da je, bilo da je riječ o draftu iz 2024. godine ili dokumentu koji je danas usvojen, u pitanju prijedlog, te da će se o svim projektima individualno izjašnjavati Savjet ministara BiH.
Jednostavnije rečeno, svaki projekat koji bi trebao da dobije finansiranje kroz ovaj program mora biti individualno usaglašen na nivou Savjeta ministara BiH. Prijedloge za projekte dostavljaju niži nivoi vlasti, odnosno opštine i kantoni.
Uz to, finansiranje ovih projekata je striktno vezano uz provođenje mjera koje sadržavaju prvi dio dokumenta.
Drugim riječima, izgradnja puteva ili škola može biti obustavljena ako u Briselu procijene da se BiH ne pridržava usvojenih i odobrenih mjera.
U svakom slučaju, usvajanje ovog dokumenta je pozitivan znak za BiH, ali je tek početak procesa koji zahtijeva široke reforme i pridržavanje dogovorenim mjerama, što nije odlika vlasti u BiH.
(Klix)
