Centar za zaštitu životne sredine podnio je tužbu Okružnom sudu protiv ponovo izdate ekološke dozvole za mini hidroelektranu na rijeci Plivi u opštini Šipovo. Ovo je treća dozvola koja je izdana za isti projekat, iako su prethodne dvije prethodno oborene na sudu.
U tužbi se ukazuje da nadležno Ministarstvo nije poštovalo ranije sudske odluke, te da dozvola sadrži niz nedostataka. Među njima su izostanak Plana remedijacije i rekultivacije, te nedovoljna analiza kumulativnog uticaja hidroelektrane na rijeku, posebno u kombinaciji s već postojećom malom hidroelektranom nizvodno. Takođe, ostaju neriješeni imovinsko-pravni odnosi, a rok za izgradnju projekta, prema ranijem ugovoru, je već istekao.
Izgradnja ove mini hidroelektrane samo je jedan od brojnih projekata koji ugrožavaju rijeku Plivu, dok se geološka istraživanja i dalje provode u susjednoj opštini, uprkos ranijim ukidanjima odobrenja, što dodatno prijeti očuvanju čistoće i prirodne vrijednosti rijeke.
Ratko Pilipović iz Centra za životnu sredinu, na pitanje koliko su realne šanse da sud i treći put poništi ekološku dozvolu, s obzirom na to da Ministarstvo nije postupilo po prethodnim sudskim odlukama, kaže da će ovo donošenje presude biti mnogo teže nego u prethodna dva slučaja iz razloga što je na raniju presudu Ministarstvo podnijelo Vrhovnom sudu Republike Srpske zahtjev za vanredno ispitivanje sudske odluke.
“Ne možemo ulaziti u odluke suda, niti uticati na njih, ali smatramo da će se dozvola poništiti i treći put. Ministarstvo prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije nema nekih konkretnih pravnih posljedica radi nepoštovanja odluka suda, ali sud prema Zakonu o upravnim sporovima može donijeti odluku umjesto nadležnog Ministarstva prostornog uređenja, građevinarstva i ekologije u skladu sa članom 51. Zakona o upravnim sporovima koji glasi: ‘Ako nadležni organ poslije poništenja osporenog upravnog akta donese upravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka, pa tužilac podnese novu tužbu, sud je dužan u ovim slučajevima poništiti osporeni upravni akt i sam riješiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjenjuje upravni akt nadležnog organa’”, pojašnjava Pilipović.
On kaže da neriješeni imovinsko-pravni odnosi mogu biti prepreka za dobijanje građevinske dozvole kojom se dozvoljava građenje objekta, a pitanje je kada će se oni riješiti.
“Nepuštanje objekta u rad prema rokovima iz Ugovora o koncesiji iz 2006. godine bila je dovoljan uslov da se ugovor i raskine, ali Ministarstvo energetike i rudarstva svakom projektu pristupa sa velikom pažnjom, kako su nam rekli, pa je najbolje da se oni izjasne po ovom pitanju”, ističe Pilipović.
Jedini način da se investitoru trajno onemogući izgradnja mHE Jovići jeste da se raskine koncesioni ugovor, što treba inicirati nadležno Ministarstvo energetike i rudarstva.
U ovom trenutku postoje vanredni pravni lijekovi koje će Centar za životnu sredinu svakako iskoristiti prije obraćanja međunarodnoj instanci, što je u konačnici Evropski sud za ljudska prava kada se iscrpe svi domaći pravni lijekovi.
“Kao što smo već ranije rekli, ovaj dio Plive bio je planiran za zaštitu, ali je izuzet iz budućeg obuhvata zaštićenog područja ‘Pliva i Janj s rezervatom Janjske otoke’, u korist mHE Jovići”, pojašnjava Pilipović.
Mladen Mitrić, predstavnik neformalne grupe građana “Čuvari Plive”, kaže da se poslije svega što se dešava u ovom slučaju može postaviti pitanje šta je u ovoj državi uopšte zakonito.
“Ako krenemo od samog političkog vrha koji je takav kakav jeste, ne treba da nas začudi da se ovakve nevjerovatne stvari dešavaju na lokalnom nivou. Mi, obični ljudi, smo prepušteni sami sebi i moramo da se borimo protiv nezakonitosti, pošto to ne rade oni koji bi trebali da rade. U državi koja je potpuno korumpirana, vi danas možete izgleda sve. Objavljivali smo desetine postova u kojima je jasno naglašeno kakva katastrofa slijedi, ukoliko se nastavi sa gradnjom”, rekao je za BUKU Mitrić.
On kaže da je porazno što i u Jezeru trenutno traju geološka ispitivanja u vezi rudnika, iako su svi radovi zabranjeni.
“Znači zakoni i odluke se ne poštuju. Ne bi investitor mogao graditi uprkos isteklom koncesionom roku, da u toj raboti nema prećutnu saglasnost političkih aktera. S obzirom da su sudske zabrane i odluke mrtvo slovo na papiru, nama jedino preostaje da se ugledamo na Žene Kruščice i da svojim tijelima zaštitimo Plivu. To ćemo i uraditi ukoliko bude bilo potrebno”, ističe Mitrić.
Dodaje da se institucije deklarativno zalažu za zaštitu rijeke Plive, a u stvarnosti dodjeljuju ekološke dozvole iako ih je prethodno sud nekoliko puta poništavao.
“Njihove reakcije su mlake i nedovoljne. One ne znače ništa, ako će nakon toga ponovo izdavati ekološku dozvolu”, napominje naš sagovornik.
Milena Savičić, zamjenica načelnika opštine Šipovo, kaže da je trenutno stanje takvo da investitor mora dokazati da je vlasnik parcele na kojoj je planirana mHE Jovići. Ona dodaje da konkretno na toj parceli nema nikakvih radova.
“Previše je nepravilnosti u samom postupku. Mi smo protiv izgradnje hidroelektrana i uradićemo sve što je u našoj moći da do toga ne dođe. Opština je sa svojim aktivistima na istoj strani”, rekla je za BUKU Savičić. Ona dodaje da su male hidroelektrane prevaziđene svuda u svijetu i da će i naše institucije prihvatiti takav stav po ovom pitanju.
