Bosna i Hercegovina već godinama pokušava da usvoji novi zakon o sprečavanju sukoba interesa, što je jedna od obaveza iz 14 ključnih prioriteta sadržanih u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u EU.
Iako političari već mjesecima tvrde kako novi zakon ne bi trebao biti problem, ako je suditi po dosadašnjem tempu, na njega bi se moglo čekati još dugo vremena.
Naime, Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine usvojen je 2002. godine i do sada se mijenjao šest puta.
Međutim, i pored tih izmjena, zakon i dalje nije usklađen s međunarodnim standardima, što je ujedno i razlog zbog kojeg je Evropska komisija tražila da se usvoji novi.
Amandmani
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je usvojio Prijedlog Zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH, ali do konačnog usvajanja zakona još je dug put. Pojedine stranke su uložile amandmane na navedeni Prijedlog, i ako oni oni ne budu prihvaćeni teško da će zakon skoro biti usvojen.
Novi zakon, između ostalog, predviđa osnivanje Komisije za odlučivanje o sukobu interesa čiji članovi ne bi mogli biti poslanici i delegati iz PSBiH, te članovi političke stranke. Takođe, zakon predviđa i to da pet godina prije kandidovanja za predsjednika ili člana komisije ne smiju obavljali funkciju poslanika, delegata, odbornika, gradonačelnika, načelnika opštine, člana vlade ili savjetnika na bilo kojem nivou vlasti u BiH.
Definisano je da komisija bude stalno i nezavisno tijelo koje je uspostavila PSBiH, sa sjedištem u Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, a koje obavlja poslove iz svoje nadležnosti određenih ovim zakonom. Takođe je predviđeno da za člana komisije ne može biti imenovana osoba koja je nosilac javne funkcije.
Zamjerke
Novi zakon predviđa i objedinjavanje izvještaja o finansijskom stanju i imovini javnih zvaničnika, kao i provjeru tačnosti i potpunosti podataka iz izvještaja od strane komisije. Ona bi bila nadležna i za pokretanje postupka protiv nosioca funkcije u slučaju utvrđenih nepravilnosti.
SNSD i HDZ uložili su brojne amandmane na navedeni Prijedlog zakona, a najveće zamjerke su da ne prati ustavne nadležnosti, te da je postavljen preširoko, jer se onemogućava svima koji su u kontaktu s osobom iz politike da bilo šta rade.
Uporedo sa ovim zakonom, Ministarstvo pravde BiH je kreiralo drugi Prijedlog zakona o sukobu interesa, za koji je Evropska unija navela da nije u skladu s međunarodnim standardima i da ne predstavlja unapređenje.
Zatvor do pet godina
I dok BiH još čeka na usvajanje novog zakona istraživački sektor Parlamenta BiH istražio je kako su ovaj problem riješile Crna Gora, Srbija, Hrvatska i Slovenija.
Zanimljivo je da od ove četiri države samo u Hrvatskoj postoji poseban zakon o sprečavanju sukoba interesa, dok je u ostalima ovo pitanje dio propisa koji regulišu sprečavanje korupcije.
U Srbiji je tako sprečavanje sukoba interesa uređeno Zakonom o sprečavanju korupcije, koji funkcionerima detaljno propisuje i obavezu prijavljivanja imovine i prihoda, ali i postupak u kojem se odlučuje o postojanju povrede ovog zakona.
Javnom funkcioneru može se izreći mjera opomene ili mjera javnog objavljivanja preporuke za razrješenje s javne funkcije.
Za razliku od Hrvatske, Crne Gore i Slovenije, samo je u Srbiji neprijavljivanje imovine ili davanje lažnih podataka o imovini Zakonom o sprečavanju korupcije definisano kao krivično djelo. Ako javni funkcioner ne prijavi imovinu ili da lažne podatke o imovini, može se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina.
Ko je sve obuhvaćen zakonom
Predviđeno je, takođe, da nakon što presuda postane pravosnažna nastupaju sljedeće pravne posljedice:
1) prestanak javne funkcije, odnosno prestanak radnog odnosa;
2) zabrana sticanja javne funkcije u trajanju od 10 godina od dana pravnosnažnosti presude.
Da li je neki funkcioner u sukobu interesa ili ne utvrđuje Agencija za sprečavanje korupcije, koja odgovara Narodnoj skupštini Srbije.
Direktora i članove navedene Agencije biraju poslanici u Narodnoj skupštini. Direktor i članovi Agencije ne mogu biti članovi političke stranke, odnosno političkog subjekta i podliježu istim obavezama i zabranama koje se po ovom zakonu odnose na javne funkcionere.
Osim za izabrane funkcionere, zakon se odnosi i na njegove članove porodice, krvne srodnike u pravoj liniji, odnosno u pobočnoj liniji zaključno s drugim stepenom srodstva, kao i fizička ili pravna lica koja se prema drugim osnovama i okolnostima mogu opravdano smatrati interesno povezanim s javnim funkcionerom.
U Srbiji javni funkcioner može da vrši samo jednu javnu funkciju, osim ako je Ustavom, zakonom i drugim propisom obavezan da vrši više javnih funkcija. Da bi obavljao još neku funkciju, funkcioner prethodno mora da dobije saglasnost Agencije.
Međutim, javni funkcioner izabran na javnu funkciju neposredno od građana može, bez saglasnosti Agencije, da obavlja više javnih funkcija na koje se bira neposredno od građana, osim u slučajevima nespojivosti utvrđenih Ustavom.
U sukobu interesa može biti i tazbina funkcionera
U Crnoj Gori Zakon o sprečavanju korupcije propisuje obavezu javnih funkcionera da podnose izvještaj o prihodima i imovini, te postupak provjere podataka iz tih izvještaja.
Isto kao i u Srbiji, i u Crnoj Gori Agencija za sprečavanje korupcije utvrđuje da li je neki funkcioner u sukobu interesa ili ne.
Agenciju osniva Skupština Crne Gore, ali, za razliku od Srbije, direktora ne bira skupština već Savjet Agencije na osnovu javnog konkursa.
Savjet Agencije ima pet članova, a bira ih Skupština Crne Gore na prijedlog radnog skupštinskog tijela nadležnog za poslove antikorupcije.
Za člana Savjeta i direktora Agencije ne može biti izabrana osoba koja je u zadnjih 10 godina obavljala ili obavlja funkciju poslanika ili odbornika; funkciju člana Vlade Crne Gore; funkciju u političkoj partiji (predsjednik partije, član predsjedništva, njihovi zamjenici, član izvršnog i glavnog odbora i drugi funkcioner u političkoj partiji). Takođe, na funkciju direktora ne može biti izabrana osoba koju je u zadnjih pet godina imenovala ili postavila Vlada Crne Gore ili Skupština, kao javnog funkcionera.
Navedenim zakonom su obuhvaćena i povezana lica s javnim funkcionerom, a to su srodnici u pravoj liniji i pobočnoj do drugog stepena srodstva, srodnik po tazbini do prvog stepena srodstva, bračni i vanbračni supružnik, usvojilac i usvojenik, član zajedničkog domaćinstva, drugo fizičko ili pravno lice sa kojim javni funkcioner uspostavlja ili je uspostavio poslovni odnos.
U Crnoj Gori javni funkcioner koji obavlja poslove u državnoj upravi i organima lokalne uprave ne može obavljati funkciju poslanika i odbornika. Takođe, javni funkcioner ne može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa, izvršni direktor, član menadžmenta javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica.
Javni funkcioner, osim predsjednik Crne Gore, poslanik, odbornik, član Vlade Crne Gore, sudija Ustavnog suda Crne Gore, sudija, rukovodilac državnog tužilaštva, državni tužilac, specijalni tužilac za suzbijanje organizovanog kriminala, korupcije, terorizma i ratnih zločina i zamjenik specijalnog tužioca, može biti predsjednik ili član organa upravljanja i nadzornog organa javnog preduzeća, javne ustanove ili drugog pravnog lica u jednom javnom preduzeću, javnoj ustanovi ili drugom pravnom licu u kojima je država, odnosno opština vlasnik.
Članstvo javnog funkcionera koji je imenovan ili biran u stalna ili povremena radna tijela koje obrazuje organ vlasti ne smatra se obavljanjem dvije ili više javnih funkcija, osim onih koji donose odluke ili učestvuju u donošenju odluka. U slučaju članstva u više radnih tijela, javni funkcioner može u istom mjesecu ostvariti prihode u samo jednom radnom tijelu.
Tajno glasanje
U Hrvatskoj je na snazi Zakon o sprečavanju sukoba interesa. Ovim zakonom propisana je obaveza funkcionera da nadležno državno tijelo obavještava o svom imovinskom stanju, kao i o izvorima i načinu sticanja te imovine. Za kršenje odredbi ovog zakona funkcioneru se može izreći opomena i obustava isplate dijela neto mjesečne plate.
Sankciju obustave isplate neto mjesečne plate izriče Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa u iznosu od 2.000 kuna (263 evra) do 40.000 kuna (5.274 evra), vodeći računa o težini i posljedicama povrede zakona. Ova sankcija ne može trajati duže od 12 mjeseci, a iznos obuhvaćen obustavom ne smije prelaziti jednu polovinu neto mjesečne plate funkcionera.
Predsjednika i članove Povjerenstva bira Hrvatski sabor tajnim glasanjem većinom glasova svih poslanika na osnovu lista kandidata koje sastavlja saborski Odbor za izbor, imenovanje i upravne poslove.
Za predsjednika, odnosno člana Povjerenstva ne može biti imenovan član političke stranke niti osoba koja je bila član političke stranke posljednjih pet godina do dana kandidovanja za predsjednika ili člana Povjerenstva.
Pored javnih funkcionera, Zakonom su obuhvaćeni i članovi njegove porodice, odnosno bračni ili vanbračni partner, njegovi srodnici po krvi u uspravnoj lozi, braća i sestre te posvojitelj, odnosno posvojenik. Povezane osobe u smislu ovog zakona su i ostale osobe koje se prema drugim osnovama i okolnostima opravdano mogu smatrati interesno povezanima s funkcionerom.
Hrvatskim zakonom je regulisano da javni funkcioner ne smije obavljati drugu javnu dužnost, osim ako je zakonom drugačije propisano. Funkcioneri koji profesionalno obavljaju javnu dužnost ne mogu uz naknadu ili radi ostvarivanja prihoda obavljati druge poslove u smislu redovnog i stalnog zanimanja osim ako Povjerenstvo, na prethodni zahtjev funkcionera, utvrdi da ti poslovi ne utiču na zakonito obavljanje javne dužnosti.
Predsjednik države imenuje komisiju
U Sloveniji Zakon o integritetu i sprečavanju korupcije uređuje sprečavanje sukoba interesa, ali i osnivanje i nadležnosti Komisije za sprečavanje korupcije, zaštitu osoba koje prijavljuju korupciju, nadzor imovinskog stanja funkcionera, koji imaju obavezu da prijave imovinu i sve promjene koje nastaju u vezi s njihovim imovinskim stanjem.
Komisija vodi postupak za kršenja koja su definisana kao prekršaj te donosi odluke o ostalim mjerama za kršenja koja nisu prekršaj.
Za određena teža kršenja ili ponavljanja prekršaja komisija može nadležnom organu poslati prijedlog za pokretanje postupka razrješenja određene osobe sa funkcije.
Za razliku od Srbije, Hrvatske i Crne Gore, u Sloveniji komisiju ne sastavlja parlament već prvi čovjek te države. Tako predsjednika komisije i njegova dva zamjenika imenuje predsjednik Slovenije, nakon postupka koji provodi kandidatska komisija, koju opet imenuje predsjednik Republike.
Osoba ne može biti imenovana za funkcionera komisije ako je član organa političke stranke ili je bila na položaju u izvršnoj, sudskoj ili zakonodavnoj vlasti na državnom ili lokalnom nivou u posljednje dvije godine prije kandidature.
Pored funkcionera, zakonom su obuhvaćeni i članovi njihove porodice, odnosno supružnik, djeca, usvojenici, roditelji, posvojitelji, braća i sestre i osobe koje žive sa osobom u zajedničkom domaćinstvu ili vanbračnoj zajednici.
Profesionalni zvaničnik uz javnu funkciju ne može obavljati profesionalne ili druge aktivnosti namijenjene ostvarivanju prihoda ili materijalne dobiti. Profesionalni funkcioner može obavljati pedagoške, naučne, istraživačke, umjetničke, kulturne, sportske i publicističke djelatnosti, te voditi poljoprivredno domaćinstvo i upravljati sopstvenom imovinom, ako drugi zakon ne određuje drugačije.
Profesionalni funkcioner ne može biti član ili obavljati poslove upravljanja, nadzora ili zastupanja u privrednim društvima, privrednim interesnim udruženjima, zadrugama, javnim zavodima, javnim fondovima, javnim agencijama i drugim licima javnog ili privatnog prava, osim u udruženjima, institucijama ili političkim strankama.
