Šta stoji iza političkog rata stranaka u Federaciji BiH oko konstitutivnosti Srba u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (HNK) oko koje već mesec dana traje rasprava bošnjačkih i hrvatskih partija?
Prvo se krajem aprila ove godine pred Domom naroda BiH našla inicijativa delegata SDP Denisa Bećirovića o “uspostavljanju ustavne ravnopravnosti srpskog naroda, srpskog i bosanskog jezika i ćiriličnog pisma u ustavima kantona u Federaciji BiH”.
Bećirovićeva inicijativa nije imala podršku delegata iz HDZ BiH, ali ni SNSD, koji smatraju da je ona podnesena iz politikanskih razloga, jer bi zaključci koje bi eventualno donio taj dom bili pravno neobavezujući za kantone u FBiH.
Priča o konstitutivnosti, međutim, tu nije završena.
Opstrukcija
Bećirovićeva inicijativa ponovo je otvorila pitanje staro dvije decenije o konstitutivnosti Srba u pojedinim kantonima s hrvatskom većinom.
To je bio dobar povod pojedinim bošnjačkim strankama da ukažu kako je upravo HDZ BiH stranka koja godinama opstruiše promjenu ustava u kantonima s hrvatskom većinom, među kojima je i HNK, a čime bi Srbi napokon postali konstitutivni.
Nekoliko dana kasnije HDZ BiH je predložila ustavne promjene koje će omogućiti konstitutivnost Srba u HNK.
– Dajemo punu političku podršku inicijativi poslanika HDZ BiH u Skupštini HNK u izmjeni Ustava po pitanju potpune konstitutivnosti Srba u ovom kantonu – rečeno je nakon sjednice Predsjedništva kantonalnog odbora HDZ u HNK krajem aprila ove godine.
Amandmani
Podršku su odmah dobili od poslanika SDA, koji su podsjetili da od 2017. godine u skupštinskoj proceduri postoje amandmani koje su utvrdili Klub poslanika Bošnjaka u prethodnom sazivu i Klub poslanika Srba, a koji se odnose na konstitutivnost srpskog naroda i ravnopravnu upotrebu srpskog jezika i pisma.
Iako se činilo da će Srbi napokon moći odahnuti, sve je promijenio istup predsjednika Hrvatske republikanske stranke, Slavena Raguža, koji je osudio najavu HDZ BiH o promjeni Ustava.
– Ukoliko se obistine najave kako će HDZ BiH u Skupštini HNK pokrenuti i podržati inicijativu SDA o izmjenama Ustava ovog kantona na način kako su to oni zamislili, to će samo, po ko zna koji put, potvrditi ono što godinama govorimo, a to je da je najjača hrvatska stranka postala veći borac za koncept BiH koju promoviše Bakir Izetbegović od njega samog. Ako se ostvare najave da će HDZ BiH podržati tobožnje priznavanje konstitutivnosti Srba u HNK, to će po ko zna koji put dokazati činjeničnu političku nepismenost i krajnje slugansku politiku ove stranke u odnosu na Sarajevo. HRS u tome neće učestvovati – navedena je njegova izjava u saopštenju ove stranke.
Srbi su se tako ničim izazvani našli u središtu sukoba bošnjačkih i hrvatskih partija. Šta je pozadina cijele priče?
Politički rat
Predsjednik odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, Đorđe Radanović, ističe da ova politička borba nema nikakve veze sa željom da se pomogne Srbima već je isključivo riječ o nastavku političkog rata stranaka u tom kantonu.
Đorđe Radanović
– Bošnjaci i Hrvati su nakon 1992. godine, kada su otjerali Srbe iz tog kantona, počeli međusobni rat, koji traje i danas, samo na drugačiji način – ističe Radanović.
Dodaje da je skeptičan da će doći do izmjena Ustava HNK s obzirom da se HRS sada protivi.
Lako je moguće, kako kaže Radanović, da HDZ procijeni da njeno biračko tijelo ne gleda blagonaklono na to, pa da promijeni mišljenje.
– To što HDZ trenutno kaže da su za izmjene nije došlo tek tako, jer se trebamo sjetiti da upravo ta stranka 20 godina opstruiše izmjene. Hoću da kažem da HDZ nije odjednom zavolio Srbe već su vidjeli svoj interes. Podsjetiću da je srpska lista “Ostajte ovdje – zajedno za naš Mostar” osvojila jedan odbornički mandat u Skupštini grada Mostara. Upravo taj jedan glas bio je presudan za izbor HDZ-ovog Maria Kordića za gradonačelnika Mostara – kaže Radanović.
On podsjeća da je Kordić u trećem krugu glasanja imao 17 glasova, dok je kandidat Koalicije za Mostar, Zlatko Guzin, imao 16.
