Iako smo nedavno ispratili 2021, koju su mnogi okarakterisali kao godinu najveće krize u BiH od potpisivanja Dejtonskog sporazuma, svi su izgledi da će i novonastala godina biti podjednako burna. Možda čak i više.
ko za sada neriješenom pitanju vraćanja nadležnosti Srpskoj dodamo činjenicu da nam je pristigla godina rezervisana za opšte izbore, jasno je da možemo očekivati mnoštvo novih/starih turbulencija na našoj političkoj sceni.
Da li će nas, s druge strane, 2022. godina pozitivno iznenaditi? Živi bili, pa vidjeli, a kakve su prognoze analitičara pročitajte u nastavku.
Bez optimizma
Iako su nam za novogodišnje praznike političari uputili niz čestitki kroz koje se provlače riječi da će novonastala godina biti bolja i stabilnija, politička analitičarka Tanja Topić smatra da prostora za optimizam gotovo i nema.
– Na političkoj sceni imamo one političke snage koje su nas i dovele do ovakvog stanja i koje jesu generatori stalne proizvodnje kriza, blokada, ucjenjivanja. Jednostavno, temeljni principi na kojima počiva politika u BiH su takvi da nam ne daju prostora za optimizam. Imali smo godinu koja je završena krizom i blokadom, a da nije postignuto rješenje, pa se to sve preliva u ovu godinu – smatra ona, dodajući da je za svaku izbornu godinu u BiH karakteristično to da nam cijeli život stane, pa da onda i ne možemo očekivati konstruktivan pristup domaćih političkih aktera u razrješavanju prenesenih problema.
Naglašava da će ponašanje međunarodne zajednice opredijeliti dalje političke procese.
– Tu leži ključ. U kojem pravcu će oni gledati na krizu u BiH, koliko će insistirati na rješenju, da li će biti u ulozi medijatora, da li će posegnuti za određenim sankcijama – to je ono što je na stolu – rekla je ona za Srpskainfo.
Zajedničko rješenje
Da smo se protekle godini suočili sa najvećom krizom u posljednjih nekoliko godina smatra i politikolog Velizar Antić, ali istovremeno izražava nadu da bolji dani dolaze. Prema njegovim prognozama, trenutno zatišje bi moglo proći bez bure.
– Moje lično uvjerenje je da ćemo izaći iz krize i da se ona neće produbiti, jer nikome ne odgovara da kriza ode u smjeru u kome se za sada razvijala. Vjerujem da će se sjesti za sto i donijeti odluke koje bi zadovoljile minimalne interese svih strana, dok s druge strane nijedna strana ne bi ostvarila svoje maksimalističke zahtjeve. U suštini, donijeće se neko rješenje koje je u skladu s Dejtonskim sporazumom i ne očekujem od tog dogovora ništa spektakularno. Usvojiće se novi Izborni zakon koji bi zadovoljio interese hrvatskog naroda, da oni sami biraju svog člana Predsjedništva, a ne da on bude izabran glasovima Bošnjaka. Takođe, Republika Srpska će dobiti ono što joj po Dejtonu i pripada, a to je da je zemljište i šuma koja se nalaze na teritoriji ovog entiteta u njegovom i vlasništvu – iznio je Antić optimističnu opciju razrješenja trenutne krize za Srpskainfo, uvjeren da će se stvari odvijati baš u tom pravcu.
Ipak, dodaje on, tu je i pesimističnija prognoza, ali i nada da se ona neće obistiniti.
– To je ova koja ide u radikalizaciju i u kojoj bi Narodna skupština RS usvojila zakone koji su sada samo na stolu. U tom slučaju bi ušli u mnogo dublju krizu od one u kojoj se sada nalazimo i potpuno sam uvjeren da niko u ovom trenutku ne bi mogao da precizno odgovori kuda bi nas tačno ta kriza odvela. Ipak, mislim da ovakva vrsta radikalizacije u krajnjem nikome ne odgovara i da zbog toga i neće doći do usvajanja predloženih zakona u NS RS – zaključio je Antić.
2021. UKRATKO
Početkom protekle godine dominirale su vijesti o posljedicama pandemije korona virusa, ali i nabavci vakcina, koja je gubila trku sa brojem zaraženih. Na tom polju smo se susreli sa oslanjanjem na mali broj doza dobijenih putem donacija, ali i sa odlascima građana na vakcinaciju u susjednu Srbiju.
Nedugo potom, na scenu je stupio „non pejper“, neslužbeni diplomatski dokument satkan od ideja za raspad Bosne i Hercegovine.
Ipak, situacija se naročito zahuktala u julu, kada je visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, donio Zakon o zabrani negiranja genocida, a nezadovoljni predstavnici Srpske počeli blokadu državnih institucija. Istovremeno, otvorene su krupne teme o vraćanju nadležnosti Srpskoj, a krajem decembra održana je i posebna sjednica Narodne skupštine na tu temu.
Izvor: srpskainfo.com