Za građane u Bosni i Hercegovini nema socijalne pravde i sve teže plaćaju osnovne životne obaveze, poručeno je na diskusiji koja je organizovana povodom Svjetskog dana socijalne pravde. Dok političari žive luksuzan život, o građanima sve manje vode računa.
“O socijalnoj pravdi se više i ne priča. Mi se bavimo nekim efemernim političkim temama, ko s kim ko zašto ko je kome šta rekao, a socijalna pravda niti postoji niti o njoj iko išta govori”, kaže ekonomista Svetlana Cenić
Socijalna pravda ne postoji, građani žive sve gore, a mnogi su digli ruke od borbe za bolje stanje u društvu, poručeno je na diskusiji.
“Pandemija tek što se počela smirivati mi smo upali u ekonomsku recesiju tj krizu, inflacija iz dana u dan jede i ono malo ljudi što ljudi primaju, tako ja zaista ne vidim kako izaći iz ove situacije ako se vlast ne promijeni”, poručila je Gordana Katana, novinar i aktivista Urduženja građana “Radnička solidarnost”.
Kakav je standard stanovništva najbolje govori podatak da sve više ljudi po obrok dolazi i javne kuhinje, a sada se pojavljuju i oni koji rade, međutim ono što zarade je nedovoljno za osnovne troškove.
“Ljudi svakodnevno traže pomoć sve više i više. Evo juče smo imali turnir koji je posvećen javnoj kuhinji u dvorani Borik i došlo je preko 350 ljudi. To nije nimalo lijepa slika, ali je potreba za hranom jako velika i građani više ne gledaju ni na šta, samo da dobiju paket. Bojim se da će ova biti možda i najteža godina”, smatra Miroslav Subašić, predsjednik Humanitarnog udruženja Mozaik prijateljstva iz Banjaluke.
Za razliku od političara koji imaju luksuzan život i voze se u službenim vozilima, poručeno je na diskusiji, radnici od primanja ne mogu da podmire ni osnovne potrebe.
“Kod nas su radnici zapostavljeni. Najbolji dokaz je koliko ih odlazi vani raditi, plate su nikakve, svjesni smo minimalac koliki je, potrošačka korpa je u odnosu na plate višestruko veća tako da su radnici baš u kritičnom stanju”, rekao je Zlatko Marin, predsjednik Samostalnog sindikata transportne djelatnosti u Željeznicama Republike Srpske.
Prethodno su predstavnici udruženja Oštra nula građanima dijelili informativni letak koji podsjeća na novčanicu od 100 maraka, što je kako navode, bila jedina mjera koja je u 2 navrata dijeljena građanima za prevenciju inflacije u Republici Srpskoj.
“S toga smo mi simbolično odlučili da danas dijelimo 100 maraka, doduše ne pravih nego informativni letak sa podacima kolika je sindikalna korpa koliki je minimalac u Bosni i Hercegovini. Moram da napomenem da je najniža penzija u Republici Srpskoj za 70% manja od penzije u Federaciji BiH, da jednoj četvoročlanoj porodici da preživi treba 2 i po hiljade maraka mjesečno od kojih 1050 ide na hranu”, rekla je Milica Pralica iz Udruženja građana Otra nula.
Najniža mjesečna zarada u Republici Srpskoj od 700 maraka, kažu u ovom udruženju, donedavno je bila 650 što je kako navode, nedovoljno da pokrije i osnovne potrebe.
