Grad Trebinje
Bosna i Hercegovina

Dragan Čović na putu američkih sankcija: U šest mjeseci dobio je dva upozorenja

Bio je 23. juni 2023. godine kada je američki ambasador u Bosni i Hercegovini žestoko iskritikovao Dragana Čovića zbog blokade projekta Južna gasna interkonekcija. U međuvremenu se ništa nije promijenilo, da bi američki državni sekretar Antony Blinken prije tri dana poslao, vjerovatno posljednju opomenu pred sankcije.

Južna interkonekcija je gasni projekat koji bi trebao obezbijediti snabdjevanje gasom FBiH preko Jadrana, čime bi se napravila divezifikacija i smanjio uticaj Rusije na ovaj prostor. Projekat u potpunosti podržava Amerika. No, u samoj FBiH je veliki problem kako to izvesti.

Lider HDZ-a Dragan Čović sigurnim koracima juri ka američkim sankcijama, odnosno crnoj listi i to zbog korupcije i evidentne blokade prioritetnog projekta za BiH. To je u pismu koje je Blinken poslao šefu bh. diplomatije Elmedinu Konakoviću te ministru vanjskih poslova Hrvatske Gordanu Grliću Radmanu, jasno potcrtano.

“S obzirom da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovim. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prenosnog sistema u Federaciji su dupli, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očigledna korupcija i samodilovanje mogli bi ugroziti put Bosne i Hercegovine u EU”, piše Blinken.

Dakle, sve je jasno. Čović je detektovan kao čovjek koji nesumnjivo blokira Južnu interkonekciju jer ne pristaje da taj projekat vodi federalna kompanija BH Gas, već insistira na uspostavljanje drugog operatera za distribuciju plina, a koji će biti pod etničkom kontrolom Hrvata.

“Umjesto da se krene dalje sa BH-Gasom, jedinom kompanijom koja ima kapacitet i koja je spremna da preuzme ovaj projekat kao izvođač, HDZ sada insistira na uspostavi drugog operatera za transport gasa pod etničkom kontrolom Hrvata. Za to nema uporišta u zakonu i to je nelogično i sa tehničkog i sa ekonomskog stanovišta”, poručio je je sredinom prošle godine američki ambasador Michael Murphy.

I da stvar po Čovića bude gora spomenuti zakon o Južnoj interkonekciji je usvojen još 2021. godine u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH. No formiranjem nove vlasti svi zakoni se povlače iz procedure pa spomenuti zakon nikada nije došao na Dom naroda FBiH. A nije došao jer Čović želi amandmanima mijenjati neke stavke, poput one da se BH Gas ukine iz zakona, a da se uvede novi operater.

No, vratimo se Blinkenovom pismu. U njemu se može iščitati i kritika cijeloj vladi, jer Čovićeva samovolja ugrožava i evropski put BiH. Postavlja se pitanje zašto je Vlada FBiH na čelu s Nerminom Nikšićem pristala na povlačenje ovih zakona iz procedure? Zašto je Trojka uopšte pristala na takve Čovićeve ucjene pa se u cijelu priču uključuje čak i Blinken.

I dok Čović u fokus stavlja samo svoje želje iz priče o Izbornom zakonu, ovo je još jedan primjer gdje jasno ignoriše važne projekte, blokira ih te ga i Amerikanci sumnjiče za korupciju. Nakon Murphyjevog upozorenja sredinom prošle godine, Blinkenovo pismo je vjerovatno zadnji korak prije uvođenja sankcija Draganu Čoviću, ukoliko se u najkraćem roku ne usvoji Zakon o južnoj interkonekciji u Domu naroda Parlamenta FBiH i to sa BH Gasom kao jedinom firmom koja je uključena u taj projekat.

KLIX

Pratite nas i putem Vibera

Komentar