Agencije za rad i zapošljavanje BiH supotvrdili da su u prvih pet mjeseci ove godine za Njemačku posredovali za 118 naših građana.
U 2023. godini Agencija je posredovala u zapošljavanju 400 medicinskih radnika u Njemačkoj. Godinu dana ranije taj broj je bio 533.
A još godinu dana ranije, 2021., u Njemačkoj je zaposleno 487 medicinara.
Ovo su podaci samo jedne institucije koje posreduju u zapošljavanju medicinskih sestara i tehničara inostranstvu, i koja ne raspolaže podacima koliko im se pridružilo ljekara, jer se Sporazum o zapošljavanju radnika između BiH i Njemačke odnosi samo na medicinare sa srednjom medicinskom školom.
Koliko je situacija drmatična govori još jedan podatak Agencije – samo u periodu od 7 godina, od 2013. do 2020. godine, u Njemačku je otišlo raditi 5.858 medicinskih radnika i njegovatelja!
Kako za BUKU kažu u Agenciji i tokom ove godine je planiran nastavak posredovanja u zapošljavanju u ovoj državi. Rekli su nam i da je za Njemačku je i dalje minimalna garantovana bruta naknada 2.200 evra s tim što većina ugovora naših medicinara dolazi na više iznose i to između 2.400-2.500 evra.
Nažalost, tačna evidencija ljekara koji su napustili BiH ne postoji, međutim, ilustracije radi navedimo da podatke Ljekarske komore FBiH, koji kažu da je više od 100 ljekara s područja ovog entiteta samo u 2022. godini zatražilo ispis iz komore radi odlaska u Hrvatsku, Njemačku i zemlje Arapskog poluostrva.
2018. to je zatražilo 267 ljekara, a godinu ranije čak 362 ljekara s područja FBiH su otišla u neku drugu zemlju.
Da je situacija loša potvrđuju i posljednja istraživanjima Svjetske zdravstvene organizacije koja kažu da najmanji broj ljekara u odnosu na broj stanovnika na nivou države imaju Albanija i Bosni i Hercegovina. Tako u Albaniji na 100.000 dolazi 120 ljekara, što je najlošiji omjer u cijeloj Evropi, dok u Bosna i Hercegovina na 100. 000 stanovnika dolazi 160 ljekara. Poređenja radi prosjek EU je 362 ljekara na 100.000 stanovnika.
U istraživanju koje BUKA provela u godini prije pandemije bolnice u BiH su vapile za anesteziolozima, hirurzima, patolozima, radiolozima, pedijatrima i psihijatrima, zbog čega se nerijetko dešavalo da su pacijenti u kliničkim centrima koji djeluju u BiH mjesecima morali čekati na specijalističke preglede.
Situacija ni sada nije bolja.
U Berkovićima, maloj opštini u na jugu zemlje sa oko 2.700 stanovnika, trenutno je stalno zaposlen samo jedan ljekar. Drugi u Dom zdravlja dolazi kao ispomoć iz bolnice u obližnjem Trebinju. Pokušavaju, nudeći bolje uslove- platu od 3.000 KM i besplatan smještaj, pronaći barem još jednog ljekara.
A nisu Berkovići jedino mjesto koje se susreće sa nedostatkom ljekara.
Tako pacijenti iz Trebinja zbog oftamologa i urologa idu u Banjaluku.
U Posavskom kantonu u kome stanuje oko 40.000 stanovnika radi tek 30-ak doktora, a nema nijednog kardiologa, podaci su sindikata ljekara u Federaciji BiH.
https://googleads.g.doubleclick.net/pagead/ads?gdpr=1&gdpr_consent=CQA0YQAQA0YQAEsACBENA6EoAP_gAEPgAAIAINJB7C7FbSFCwH5zaLsAMAhHRsAAQoQAAASBAmABQAKQIAQCgkAQFASgBAACAAAAICZBIQIECAAACUAAQAAAAAAEAAAAAAAIIAAAgAEAAAAIAAACAAAAEAAIAAAAEAAAmAgAAIIACAAAhAAAAAAAAAAAAAAAAgAAAAAAAAAAAAAAAAAAAQOhQD2F2K2kKFkPCmQWYAQBCijYAAhQAAAAkCBIAAgAUgQAgFIIAgAIFAAAAAAAAAQEgCQAAQABAAAIACgAAAAAAIAAAAAAAQQAABAAIAAAAAAAAEAAAAAAAQAAAAIAABEhCAAQQAEAAAAAAAQAAAAAAAAAAABAAA&addtl_consent=2~70.89.93.108.122.149.196.236.259.311.313.323.358.415.449.486.494.495.540.574.609.827.864.981.1029.1048.1051.1095.1097.1126.1205.1211.1276.1301.1365.1415.1423.1449.1514.1570.1577.1598.1651.1716.1735.1753.1765.1870.1878.1889.1958.2072.2253.2299.2357.2373.2415.2506.2526.2568.2571.2575.2624.2677~dv.&client=ca-pub-2297319083122316&output=html&h=90&adk=105174938&adf=1459277723&pi=t.aa~a.3597907008~i.39~rp.4&w=788&abgtt=3&fwrn=4&fwrnh=100&lmt=1721120874&num_ads=1&rafmt=1&armr=3&sem=mc&pwprc=5117511915&ad_type=text_image&format=788×90&url=https%3A%2F%2Fwww.rtvbn.com%2F4062511%2Fegzodus-medicinara-iz-bih-niko-ne-pokusava-zaustaviti&fwr=0&pra=3&rh=197&rw=787&rpe=1&resp_fmts=3&wgl=1&fa=27&uach=WyJXaW5kb3dzIiwiMTUuMC4wIiwieDg2IiwiIiwiMTI2LjAuNjQ3OC4xMjciLG51bGwsMCxudWxsLCI2NCIsW1siTm90L0EpQnJhbmQiLCI4LjAuMC4wIl0sWyJDaHJvbWl1bSIsIjEyNi4wLjY0NzguMTI3Il0sWyJHb29nbGUgQ2hyb21lIiwiMTI2LjAuNjQ3OC4xMjciXV0sMF0.&dt=1721120874230&bpp=1&bdt=749&idt=1&shv=r20240709&mjsv=m202407090101&ptt=9&saldr=aa&abxe=1&cookie=ID%3D372b88f75c4dfa1a%3AT%3D1715974082%3ART%3D1721120865%3AS%3DALNI_MYMymVDapgnVAGaZlqFm4iim5nhbA&gpic=UID%3D00000e220ca08105%3AT%3D1715974082%3ART%3D1721120865%3AS%3DALNI_MY1fzeUTnRAELT0uck64i9n5ygbJQ&eo_id_str=ID%3Dfb06795030bcebe3%3AT%3D1715974082%3ART%3D1721120865%3AS%3DAA-AfjapyAg0bEStHRD0r3esr008&prev_fmts=0x0%2C300x600%2C300x600%2C300x600%2C1005x124%2C160x600%2C788x280&nras=5&correlator=8049454095742&frm=20&pv=1&ga_vid=658004246.1715974082&ga_sid=1721120874&ga_hid=1241501486&ga_fc=1&u_tz=120&u_his=13&u_h=1080&u_w=1920&u_ah=1032&u_aw=1920&u_cd=24&u_sd=1&dmc=8&adx=403&ady=2237&biw=1903&bih=911&scr_x=0&scr_y=0&eid=44759875%2C44759926%2C44759842%2C42532523%2C44795922%2C95334527%2C95334828%2C95337026%2C95337870%2C95335247%2C95336522%2C95331954%2C95337367%2C31078663%2C31078665%2C31078668%2C31078670&oid=2&psts=AOrYGsl_is20LEa7wa18z_LYcEN8HZgznwZQfSeFlvz9FuXhn14ANvMkmaPbhNjN6vVQS_PRCeQ6k4e4WgDK6XZ3agblqqAK%2CAOrYGsmv29rV4-9GDdNMqLJs59F9WTB2PFpZuiZ3mExiT1xyKovLAkK9by0ygsPgSCbvq4g8j5IWpSzlgUM9nzMifD8&pvsid=1642130583978056&tmod=1167146582&uas=0&nvt=1&ref=https%3A%2F%2Fwww.rtvbn.com%2F&fc=1408&brdim=0%2C0%2C0%2C0%2C1920%2C0%2C1920%2C1032%2C1920%2C911&vis=1&rsz=%7C%7Cs%7C&abl=NS&fu=128&bc=31&bz=1&td=1&tdf=0&psd=W251bGwsbnVsbCxudWxsLDFd&nt=1&ifi=9&uci=a!9&btvi=6&fsb=1&dtd=165
Dom zdravlja Prijedor je jedno vrijeme bio prinuđen privremeno smanjiti broj dolazaka doktora u terenske ambulante porodične medicine. Tvrdili su da bi problem bio riješen zapošljavanjem novih ljekara, ali njih jednostavno nema na birou.
Nedostaka stručnog kadra u Sarajevskom kantonu je takođe hroničan problem. Navedemo samo nedostatak čak 19 pedijatara, a još poraznije je da se na konkurse koje objavljuju niko ne prijavljuje.
O nedostatku specijalista porodične medicine je suvišno i govoriti jer posljednji podaci Udruženja doktora porodične medicine FBiH, kažu da ih u BiH nedostaje oko 50 posto!
Da je zdravstvo u ogromnim problemima, da kadar masovno odlazi, da su obim posla i odgovornosti ogromni, dok istovremeno tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali, za BUKU je još ranije izjavio Goran Bjeković iz Bolnice u Zvorniku i član Glavnog odbora Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske.
Kaže da iako niko ne raspolaže tačnim podacima koliko je ljekara napustilo Republiku Srpsku ili Bosnu i Hercegovinu, radi se o velikim brojkama.
Razlozi za odlazak su višestruki, ističe, – loši uslovi rada, loše plate, katastrofalan odnos vlasti i institucija prema medicinskom kadru, pa po završetku školovanja mladi nemaju nikakav motiv da se ovdje zaposle, a oni koji rade, razmišljaju samo da odu, ili su već otišli.
“Ljudi više nemaju sigurnost u neku budućnost ovdje. Sve je postalo nesigurno, a podcjenjivački odnos vlasti suvišno je i komentarisati. Više čak ni nema najava da će biti bolje, sve je gore i gore. Zdravstvo je u sve većoj dubiozi, obim posla i odgovornosti su ogromni, tehnički i tehnološki uopšte nismo napredovali.
Mi u bolnici Zvornik najviše se bavimo traumom – udesi, padovi, povrede na radu, i mi pacijente operišemo tehnikama koje smo radili prije 30, 40, pa i 50 godina. Kompletno zdravstvo ne napreduje, nešto malo odskače UKC Republike Srpske, ali i to je malo, a i oni imaju nedostatak kadra”, ističe Bjeković i dodaje da je zastrašujuće što domaće vlasti ne rade ništa kako bi ponudile alternativu.
Napominje i da bi situacija bila daleko gora da zemlje sa engleskim govornim područjem traže medicinski kadar, kao što to rade Austrija i Njemačka.
Stoga je i dalje najdominantniji odlazak medicinskih sestara i tehničara, a ipak nešto manji ljekara.
Ljekari iz Republike Srpske se, dodaje, često odlučuju i za odlazak u Federaciju BiH i Srbiju.
U svakom slučaju možemo samo zaključiti da sveprisutni egzodus medicinara znači ne samo gubitak stručnosti, već i potencijalnu prijetnju zdravstvenom sektoru, što nikako da dovede do adekvatne reakcije vlasti i nadležnih institucija.
(Buka)