Nastojanje Evropske komisije da ubrza pristupni proces Srbije Evropskoj uniji vjerovatno neće dobiti potrebnu podršku država članica, što pokazuje sve veće neslaganje unutar Unije oko toga kako zemlje kandidati trebaju napredovati ka članstvu.
Evropska komisija će od ambasadora zemalja članica tražiti da odobre otvaranje novog pregovaračkog klastera za Srbiju, odnosno oblasti reformi koje kandidat mora ispuniti prije ulaska u EU. Međutim, nekoliko država protivi se toj odluci, a Nizozemska je spremna uložiti veto, navodi više evropskih diplomata, piše Politico.
Spor odražava širu raspravu o budućnosti proširenja EU. Evropska komisija sve više posmatra proširenje kao geopolitički alat kojim želi približiti zemlje svog susjedstva Evropi i smanjiti utjecaj drugih sila. Dio članica, međutim, smatra da se kandidatima ne bi trebale davati nove pogodnosti prije nego što ostvare ozbiljan napredak u oblasti demokratije, vladavine prava i nezavisnosti pravosuđa.
Otvaranje trećeg klastera omogućilo bi Srbiji početak pregovora o usklađivanju pravila za prekogranične usluge s jedinstvenim tržištem EU, uključujući priznavanje stručnih kvalifikacija i lakše poslovanje preko granica.
Srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović ocijenio je da je otvaranje ovog poglavlja “odavno trebalo biti odobreno”, tvrdeći da je Beograd već proveo značajne reforme i da bi novo odgađanje oslabilo proevropske snage u zemlji.
Evropska komisija uglavnom dijeli takav stav i već dugo preporučuje otvaranje klastera, ali odluka zahtijeva saglasnost svih 27 članica EU. Proces je zaustavljen zbog zabrinutosti oko stanja ljudskih prava i demokratskih standarda u Srbiji.
Nizozemska, uz podršku još nekoliko država, smatra da nije vrijeme za napredak Srbije na putu ka članstvu, posebno zbog bliskih odnosa Beograda s Moskvom. Jedan evropski diplomata upozorio je da bi takav potez poslao pogrešnu poruku u trenutku kada Ukrajina i Moldavija još nisu otvorile sva pregovaračka poglavlja.
Kritičari smatraju da korištenje proširenja kao geopolitičkog sredstva može biti korisno za zadržavanje Srbije uz EU, ali bi nakon eventualnog članstva moglo stvoriti nove probleme.
Dodatne kritike izazvale su izmjene zakona koje je srbijanski parlament usvojio početkom godine, a za koje pravni stručnjaci tvrde da bi mogle ugroziti nezavisnost pravosuđa i borbu protiv korupcije. Beograd istovremeno navodi da je usvojio brojne zakonske izmjene usklađene s pravilima EU, uključujući poboljšanje upravljanja evropskim fondovima.
Evropska komisija šalje različite poruke. U jednom internom dokumentu navodi se da je Srbija nedavno provela značajan dio obećanih reformi i ispravila ranije probleme. Međutim, u drugom povjerljivom izvještaju upozorava se na pogoršanje pritisaka na civilno društvo i novinare, kao i na nedovoljan napredak u velikim slučajevima korupcije, uključujući istragu nakon urušavanja nadstrešnice željezničke stanice u Novom Sadu, kada je poginulo 16 ljudi.
Ukoliko odluka o otvaranju klastera bude ponovo odgođena, Evropska komisija će tražiti druge načine da nagradi Beograd za provedene reforme. Srbijanski zvaničnici poručuju da ostaju posvećeni evropskom putu i da su posljednji potezi usmjereni na jačanje vladavine prava.
“U slučaju Srbije, proširenje je očigledno obostrano korisno i predstavlja stratešku odluku”, rekao je ministar vanjskih poslova Marko Đurić.
