Uprkos tome što su sebe nazvali ‘promicateljima evropskog puta’ HDZBiH, i dalje aktivno štiti SNSD i faktički podržava njegovu blokadu
Prije nekoliko dana navršilo se 10 godina kako je Bosna i Hercegovina podnijela zahtjev za članstvo u Evropskoj uniji, a ušli smo u četvrtu godinu kako joj je dodijeljen status zemlje kandidatkinje.
Ipak, tri ključna uslova za otvaranje pregovora o pridruživanju i dalje su daleko od ispunjenja, dok optimizma za bilo kakav pomak u ovoj godini nema ni na pomolu.
Zajedničke akcije dovele do blokada
Usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, Zakona o Sudu BiH i imenovanje glavnog pregovarača BiH s EU teško će se desiti u ovoj godini.
To znači da je evropski put BiH ‘mrtav’ i SNSD i HDZBiH su ga proteklu godinu zajedničkim snagama i sinhroniziranim akcijama uspjeli potpuno eutanizirati.
Imenovanje glavnog pregovarača BiH s EU završilo je pred Ustavnim sudom BiH jer SNSD osporava parlamentarnoj većini u Predstavničkom domu PSBiH da vrši taj izbor.
I dalje SNSD ostaje glavni kočničar evropskog puta BiH, a pri tome ova stranka od države uzima ono što joj odgovara, koristi državne kapacitete za realizaciju kredita za entitet RS i blokira evropski put zemlje radi političkih ciljeva.
Uprkos tome što su sebe nazvali ‘promicateljima evropskog puta’ HDZBiH, i dalje aktivno štiti SNSD i faktički podržava njegovu blokadu.
Još prije godinu dana HDZBiH je odbio da u vlast umjesto SNSD-a uđu parlamentarne opozicione stranke iz RS, koje su bile spremne deblokirati evropski put.
Da HDZBiH tada nije stao uz SNSD, ti bi blokaderi ostali usamljeni i puno teže bi im bilo u Domu naroda PSBiH do kraja ne ogoliti svoje namjere da spriječe napredak BiH na evropskom putu.
Doduše, odnos SNSD-a i HDZBiH ponekad ‘začine’ SNSD-ov Staša Košarac i HDZ-ova Borjana Krišto očigledno prividnim sukobom u Vijeću ministara koji služi ponovo za maskiranje istinskog krivca za sve blokade, pa im je lakše ‘prebacivati lopticu’ s jednih na druge.
Rezultat ove političke koalicije je očit. Evropski put BiH je zaustavljen i neformalna krilatica SNSD-a i HDZBiH ‘ili će biti kako mi kažemo, ili nikako’ jasno pokazuje da njihove želje nisu u skladu s evropskim standardima i da zemlju udaljavaju od članstva u EU.
Posljedice su već vidljive. Bosna i Hercegovina, zbog kašnjenja u usvajanju Reformske agende već je izgubila oko 108,5 miliona eura.
Nedolazak SNSD-ovog Srđana Amidžića na ovosedmičnu sjednicu Vijeća ministara spriječio je zaključivanje sporazuma za Instrument za reforme i rast s Europskom komisijom, što je pretpostavka aktiviranja ranije odobrenih sredstava koje SNSD ponovo blokira.
Nema odgovornosti, ni sankcija
Novac iz Plana rasta namijenjen je provođenju privrednih reformi i infrastrukturnih projekata. Dok BiH stoji u mjestu i nije povukla nijedan euro iz Plana rasta, zemlje regiona aktivno povlače sredstva. Albanija je povukla 163,8 miliona eura, Srbija 51,7 miliona, a Crna Gora očekuje dodatnih 55 miliona eura.
Uprkos crnoj stvarnosti i blokadama SNSD-a i HDZBiH, Delegacija EU u BiH najavila je pokretanje kampanje za približavanje građanima Plana reformi i Plana rasta, s ciljem da objasni njihov značaj za privredu i budućnost zemlje.
Kampanjom su želi pokazati kako reforme mogu donijeti opipljive koristi. Bolje javne usluge, efikasnije institucije, nove mogućnosti zapošljavanja i snažniju ekonomiju.
Međutim, nema kampanje koja može natjerati SNSD i HDZBiH da deblokiraju evropski put. Građani razumiju važnost reformi, ali je problem u političarima, a ne u informiranju javnosti.
Jasno je da su SNSD-u i HDZ-u BiH blokade evropskog puta političko sredstvo kojim ove stranke zadržavaju moć i kontrolu nad mnogim procesima od kojih koristi imaju samo njihove stranačke mašinerije koje su pokrenule sve pogone za održavanje statusa quo koji njima najviše odgovora.
I uprkos šteti koju nanose takvim potezima, obje stranke nesmetano i bez bilo kakve odgovornosti i posljedica i dalje vuku BiH sve dalje od evropskog kolosijeka.
