Brojne su reakcije na jučerašnje odluke Narodne skupštine Republike Srpske. Stručnjaci upozoravaju na neustavnost, a dio javnosti se pita je li u pozadini nagodba ili kraj politike Milorada Dodika? O ovoj i drugim aktuelnim temama govorila je zastupnica Liste za pravdu i red u NSRS-u Zagorka Grahovac.
Nakon što se za funkciju vršioca dužnosti predsjednika RS najprije spominjalo ime Željke Cvijanović, predložena, a potom i imenovana Ana Trišić-Babić, dugogodišnja saradnica i savjetnica Milorada Dodika. Paralelno s tim, NSRS je ukinula ranije donesene zakone i zaključke, što je dodatno zbunilo javnost i otvorilo pitanje šta se krije iza ovih poteza.
“Zapravo je i nama svima bilo nejasno i nismo mogli da dokučimo prave razloge zbog čega je došlo do naglog preokreta, odnosno do promjene imena gospođe Željke Cvijanović, koje nam je zvanično bilo predloženo u dokumentima za Narodnu skupštinu. Oni su zaista pokušali to da obrazlože, krijući se iza političkog Sarajeva, kako bi se Sarajevo radovalo da je gospođa Željka Cvijanović izabrana. Međutim, to za mene nije adekvatan argument, jer su oni, sve i da im to jeste razlog, morali znati prije samog imenovanja… Dakle, nešto se dogodilo iza kulisa…”, navela je Grahovac, dodajući da je i sama funkcija vršioca dužnosti predsjednika sporna, ali da se vlast pozvala na nadležnosti parlamenta u situacijama koje Ustav ne reguliše.
Prema njenim riječima, sjednicu je obilježio pokušaj vladajuće većine da “poraz predstavi kao pobjedu”.
“Najjači utisak je ostavio pokušaj – zaista jedan neobjašnjiv pokušaj – vladajuće strukture da ovu čitavu situaciju, koja je zaista najveći poraz njihove politike, predstave kao pobjedu, predstave kao mudrost. Taj gospodin Dodik, koji se čitavo vrijeme borio samo za svoje lične interese, za svoj politički opstanak, pokušavaju predstaviti kao žrtvu… Sa istim žarom s kojim su predlagali ove zakone i nazivali ih historijskim, sada sa istim žarom sve te zaključke poništavaju i ponovo takvu odluku nazivaju političkom taktikom”, istakla je.
Komentarišući tvrdnju šefa Kluba zastupnika SNSD-a Srđana Mazalice da se radi o “iskoraku ka uspostavljanju normalnog, ustavno-pravnog okvira u BiH”, Grahovac kaže da vlast time priznaje kraj politike sukoba s institucijama države.
“Naša vlast u Banjaluci implicitno priznaje da je politika sukoba sa institucijama BiH doživjela kraj i da je povratak u institucionalne okvire neminovan… Na kraju su oni ti koji su kapitulirali i koji su morali povući najprije prvi potez, odnosno poništiti sve sporne zakone i zaključke. Ali ostaje sporno da li su zaista nešto dobili, odnosno da li će nešto dobiti zauzvrat”, dodala je Grahovac.
Osvrnula se i na poruke iz SDA da je “od početka bilo jasno” kako neće biti ozbiljne provedbe spornih propisa. Ističe da ovoga puta “druga strana nije popustila”.
“U prošlosti su slični potezi gospodinu Dodiku prolazili… Međutim, ovaj put je ta druga strana bila istrajnija i nisu mu dozvolili da iznudi po svoje. Bilo bi zaista apsurdno da jedan pojedinac pobijedi u borbi protiv države… Još ostaje nejasno kome će biti ‘ispružena ruka’ nakon donošenja ovih zakona i šta očekuju za uzvrat”, kazala je Grahovac.
Kao najveću štetu vidi izgubljeno vrijeme i zanemarivanje potreba građana.
“U silnom izgubljenom vremenu – od donošenja do poništavanja – svi smo bili zarobljeni u krizi, gdje se nije govorilo o problemima građana. Redovnu sjednicu nemamo već tri mjeseca; nijedan zakon nismo donijeli koji bi bio od koristi svima nama. Bavimo se samo političkim pitanjima i opstankom SNSD-a… Na građane niko ne obraća pažnju”, navela je.
Grahovac je podsjetila i na pravne dileme: imenovanje vršioca dužnosti predsjednika, kaže, Ustav “ne poznaje”. Dodaje da je opozicija ranije nudila to kao prelazno rješenje u sličnim praksama, ali da je tadašnji prijedlog bio odbijan uz obrazloženje da “nije ustavan”, dok se sada poziva na to da parlament može odlučivati o onome što Ustav ne reguliše.
Na pitanje o mogućoj povezanosti nedavnog uklanjanja dijela saradnika Milorada Dodika s američke liste sankcija i poteza u NSRS, Grahovac kaže da nema potvrđenih informacija, ali prenosi da se “spekuliše” o narednim koracima.
“Vladajuća struktura ne želi da odgovori ni na jedno pitanje, a odgovori koje dobijemo ne čine se iskrenim. Spekuliše se da bi se vrlo brzo moglo očekivati ukidanje sankcija za najuže članove porodice gospodina Dodika… Vjerujem da on ovakve poteze ne bi povukao bez nekih čvrstih obećanja”, smatra.
Govoreći o saradnji SNSD-a i HDZ-a, Grahovac tvrdi da takvi dogovori ne vode računa o interesima građana.
“Ono kako mi vidimo – gospodin Dodik ne obraća pažnju na potrebe Srba u Republici Srpskoj niti na dobrobit Bosne i Hercegovine. Zanosi se opasnim idejama. Jasno bi bilo da bi bilo neminovno parčanje Republike Srpske… To je za nas potpuno neprihvatljivo i pokazuje koliko je spreman sve što RS ima ponuditi drugima u zamjenu za svoj lični opstanak”, naglasila je naša sagovornica.
Na temu Dodikove izjave o “tri entiteta” u BiH, Grahovac je kategorična:
“Svako raspakivanje Dejtonskog sporazuma bilo bi pogubno i moglo bi dovesti ne samo do krize nego i do ozbiljnijih sukoba u Bosni i Hercegovini. Oštro se suprotstavljamo takvoj odluci i nadamo se da do toga neće doći”.
O prijevremenim izborima za predsjednika RS kaže da Lista za pravdu i red “bezuslovno” podržava zajedničkog kandidata SDS-a i PDP-a Branka Blanušu.
“On je jako pristojan i obrazovan čovjek. Nadam se da će narod Republike Srpske shvatiti da je to naša velika šansa. Nismo uslovljavali podršku. Sporazum PDP-a sam po sebi ništa ne znači, nije ga niko ni potpisao, i to ni na koji način neće osporiti našu podršku gospodinu Blanuši”, stava je Grahovac.
Na kraju, komentarisala je i formiranje pokreta “Sigurna Srpska” na čijem čelu je Draško Stanivuković, lider PDP-a. Grahovac je stava da takve inicijative zbunjuju i političare i građane.
“Za mene to nije dobra ideja. Pokret se formira najprije na onima koji su cijeli period bili uz vlast i u trenutku kada slabi moć gospodina Dodika ‘prepakuju se’ i nazivaju se opozicijom… Lista za pravdu i red ne podržava taj pokret. Mi imamo svoju autentičnu politiku i ne odstupamo sa svog puta”, poručila je Grahovac.
Grahovac zaključuje da je fokus potrebno vratiti na konkretne probleme građana, dok se političke odluke donose uz poštivanje ustavno-pravnog poretka.
