Kristijan Šmit ponovo tvrdi da ga kontaktiraju ljudi iz vlasti u Republici Srpskoj. Iz SNSD tvrde da sa Šmitom niko od njih ne razgovara, ali to ne garantuju za druge.
Kako treba tumačiti poruke njemačkog diplomate?
Šmit je u intervjuu za NIN, između ostalog, rekao da je prethodnih godina bilo trenutaka u kojima su se Dodik i on povremeno susretali.
– Dugo se poznajemo. Prije dvije godine smo razgovarali telefonom o mom imenovanju i tada mi je ponudio da se susretnemo, ali se čini da ga je u međuvremenu napustila hrabrost. Nekada je bolje ne razgovarati, već pustiti da se priča sama razvije. Ponekad ljudi kontaktiraju sa mnom ili sa nekim iz mog tima, ali ne žele da se njihovo ime pominje u javnosti i to poštujem – rekao je Šmit za koga Republika Srpska, Rusija i Kina tvrde da nije visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH.
“Poznajemo se godinama”
Šmit je slične navode iznio i u septembru 2021.
– Neću vam reći ko me je kontaktirao. Čini mi se da u ovoj zemlji sve što bi trebalo da bude povjerljivo nekako dospije u javnost – rekao je za TVBN.
Za isti medij, u junu 2022. rekao je da ga je Dodik pozvao da dođe na njegovo imanje u Bakincima kod Laktaša, ali da on to za sada nije prihvatio.
– Dodik i ja se poznajemo već godinama, imam poziv da dođem na njegovo privatno imanje i popijemo piće. Možda možemo o tome pričati kasnije. Prvo ćemo raditi, ja sam Nijemac, pa ćemo onda piti rakiju – rekao je Šmit, što su u to vrijeme iz SNSD odbacili kao netačno.
Radovan Kovačević, portparol SNSD i savjetnik predsjednika Srpske, demantovao je najnoviju izjavu Šmita.
– Da li se neko tajno javlja Kristijanu Šmitu, to je nešto što ne znamo, ali sa sigurnošću mogu da kažem da se niko iz SNSD ne javlja Šmitu – kaže Kovačević za Srpskainfo.
Tvrdi da isključivo postoji komunikacija sa ljudima iz OHR, jer nikada nije osporeno da u Dejtonskom sporazumu postoji kancelarija visokog predstavnika.
– Ali, osporavamo da trenutno u BiH postoji visoki predstavnik jer nikada poslije Valentina Incka, koji je podnio ostavku u Savjetu bezbjednosti UN, niko nije izabran za njegovog nasljednika – dodaje Kovačević.
Kada je riječ o susretu s Dodikom, koga Šmit pominje u intervjuu za NIN, Kovačević kaže da se to desilo 2016, kada je Šmit bio ministar poljoprivrede SR Njemačke.
– Dodik se tada susreo s njim, kao predsjednik Republike Srpske, sa namjerom da zaštiti interese poljoprivrednih proizvođača u Srpskoj. Telefonski razgovor koji pominje Kristijan Šmit takođe se dogodio. Prisustvovao sam i tom razgovoru sa Šmitom, koji je tada navodno trebalo da dođe kao nasljednik Valentina Incka. Međutim, Dodik mu je i tada otvoreno rekao da neće postojati s njim bilo kakva komunikacija ukoliko ne bude izabran u skladu sa onim kako predviđa Aneks 10; mora da postoji relevantna rezolucija Savjeta bezbjednosti UN. S obzirom da do usvajanja te rezolucije nikada nije došlo, iz tog razloga Dodik nikada nije prihvatio Šmita kao visokog predstavnika, Republika Srpska ga nikada nije prihvatila kao visokog predstavnika, jer on nije visoki predstavnik. Tu se ta priča završava – zaključuje Kovačević.
Igra na dva kolosijeka
Međutim, politička analitičarka Tanja Topić kaže da bi izjavu Šmita tumačila u nekoliko pravaca.
– Prvo, sasvim je sigurno da postoje ljudi koji tajno komuniciraju s predstavnicima međunarodne zajednice, a koji dolaze iz redova SNSD. Mislim da to nije ni tajna i da to nije vezano samo za OHR i Šmita, već i za neke druge međunarodne organizacije, ambasade. To je onaj dio koji, rekla bih, pravi sebi jednu vrstu odstupnice, pravi jednu vrstu dobrih odnosa sa tim „omraženim“ političarima koji dolaze sa Zapada, a koji su kritički usmjereni prema Dodiku – kaže Topićeva za Srpskainfo.
S druge strane, dodaje ona, lično ne bi isključila ni mogućnost da postoji drugi dio ljudi koji su bliski Dodikovi saradnici, a koji nastupaju kao emisari i koji pripremaju teren za donošenje nekih odluka.
– A na drugoj strani se zadržava imidž iz Dodikovih redova da je Šmit turista, da nije visoki predstavnik. Pretpostavka je da se tu igra paralelno na dva kolosijeka: jedan u očima javnosti, da se ostane konzistentan, a drugi se odvija iza kulisa, tajnim kanalima, koji znači uspostavljanje neke druge vrste odnosa. Ne bih nikako isključila jednu vrlo važnu činjenicu – da se Šmit i Dodik poznaju 15 godina – kaže Topićeva.
“POMOGAO DODIKU”
Tanja Topić podsjeća na izjavu predsjednika Srbije, Aleksandra Vučića, iz avgusta 2021. kada je rekao da je Šmit političar koji je prijatelj i da je u nekoliko navrata djelovao da bi spasao Milorada Dodika, kada su htjeli da ga izoluju i da mu uvedu sankcije.
– Dakle, postoji neka nelogičnost da Vučić prihvata Šmita kao prijatelja, koji je tu da pomogne Srbima, koji ih razumije, a da na drugoj strani postoji potpuno negiranje Šmita – kaže Topićeva.