Zanimljiva informacija dolazi iz Bijele kuće – James O`Brien je nominovan za mjesto koordinatora za sankcije, u rangu ambasadora, u State Departmentu.
Informacija je zanimljiva zbog toga što se James O`Brien smatra ključnim američkim čovjekom u sastavljanju Daytonskog mirovnog sporazuma, odnosno čovjekom koji je napisao bosanskohercegovački Ustav, koji je zapravo Aneks IV u mirovnom sporazumu, prenosi Aljazeera.
On je od 1989. do 2001.godine bio viši savjetnik bivše američke ambasadorice u Ujedinjenim narodima i državnog sekretara Madeleine Albright. Bio je posebni izaslanik predsjednika Clintona za Balkan. O`Brien je bio doista angažovan i oko međunarodnog Tribinala za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije kao i oko formulisanja američkih sankcija Slobodanu Miloševiću i Srbiji.
Pritisak na Hrvatsku 1998.
O’ Brian je imao zapaženu ulogu u pritisku koji su SAD vršile na Hrvatsku u godinama nakon okončanja agresije na BiH. On je uz tadašnju američku državnu sekretarku Madeleine Albright i tadašnjeg američkog posebnog izaslanika Roberta Gelbarda bio dio delegacije koja je u drugoj polovini 90-tih često boravila u Zagrebu. Jedna takva posjeta, pomenutog trojca, zabilježena je u avgusta 1998. godine.
Albright je u tom periodu otvoreno upozorila na ekonomske posljedice po Hrvatsku zbog nepoštovanja Dejtonskog sporazuma, i zaista, nakon pritiska SAD-a, Svjetska je banka odgodila Hrvatskoj pozajmicu od 30 miliona dolara, a nešto kasnije i Evropska komisija je najavila mogućnost sankcija ako se stanje ne popravi.
Optužbe su bile jasne: Hrvatska podupire andidejtonske strukture bosanskohercegovačkih Hrvata. Pritom se posvećivala pažnja svakom detalju. Na primjer, State Department je tada registrovao boravak Gojka Šuška na sahrani Mate Bobana gdje je u govoru pohvalio Bobanova dostignuća, prije svega HRHB te pozvao Hrvate da ne napuste njegovo naslijeđe. Osim toga, Hrvatska mirno gleda etničko čišćenje Bošnjaka u zapadnom Mostaru, toleriše rastući nacionalizam, pljačku imovine i nasilje te spregu politike i mafije u HRHB-u, stajalo je u tadašnjim izvještajima. Posebnu lavinu kritika izazvao je tada Mostar s neuspješnim provođenjem lokalnih izbora, a State Department smatrao je kako je Hrvatska odgovorna za neprihvaćanje rezultata lokalnih izbora 1996. i za bojkot lokalnih izbora 1997.
Riječ je dakle o iskusnom diplomati i odvjetniku specijalizovanom za međunarodno pravo. Njegova nominacija bi trebala biti i znak upozorenja za političke lidere na Zapadnom Balkanu od kojih su mnogi kandidati za nametanje ili proširenje američkih sankcija za korupciju ili pokušaje disolucije Bosne i Hercegovine, ali i cijele regije.
Ekipa za Zapadni Balkan
Sjedinjene Države su, unutar, State Departmenta, oformili ekipu za Zapadni Balkan, napokon je u Senatu pomaknut naprijed proces potvrđivanja ambasadora u Bosni i Hercegovinu i na Kosovu.
Sjedinjene Države žele pomoći u rješavanju problema na relaciji Priština – Beograd, pa i oni koji koče proces, mogu očekivati nametanje sankcija.
Crna Gora je, također, predmet zanimanja, osobito kada se uzme u obzir da ta zemlja članica NATO saveza, a izložena je rusko – srpskom uticaju.
Bidenova uredba
Da podsjetimo, predsjednik Sjedinjenih Država, Joe Biden, potpisao je 8. jula Uredbu kojom se proširuju i produžavaju vanredne mjere u regiji Zapadnog Balkana, koje su proglašene 2001. godine. To se odnosi i na kriterije za nametanje američkih sankcija kako bi se “riješili izazovi poput korupcije, kao i drugi potezi koji se ometaju u radu ključne institucije i međunarodni sporazumi.”
Američki predsjednik je naložio da se “sankcioniše bilo koja osoba za koju Ministarstvo financija, u konsultaciji sa State Departmentom, utvrdi da je odgovorna ili da je suučesnik, odnosno da je direktno ili posredno angažovana u akcijama ili politici koji predstavljaju prijetnju miru, sigurnosti, stabilnosti ili teritorijalnom integritetu na dijelu ili bilo kojoj državi zapadnog Balkana. Sankcije će biti nametnute osobama i organizacijama na Zapadnom Balkanu koje ugrožavaju demokratske procese i regionalne institucije”.
Po američkim kriterijima, u područje Zapadnog Balkana spadaju Srbija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Kosovo, Sjeverna Makedonija te Crna Gora.
(Vijesti.ba)
