Iako su se ranije pojavile informacije da će među novim vojnicima EUFOR-a biti i pripadnici mađarskog kontingenta, izvor iz Evropske unije potvrdio je za Klix.ba da pojačanja koja stižu narednih dana neće uključivati vojnike iz Mađarske.
Odluka o njihovom isključenju dolazi nakon bosanskog vlasti izrazile zabrinutost zbog stavova i postupaka zvanične Budimpešte u vezi sa političkom situacijom u BiH.
U posljednjih nekoliko sedmica situacija u BiH se dodatno zakomplikovala nakon što je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik potpisao ukaze kojima se proglašavaju zakoni kojima se zabranjuje rad državnih institucija na teritoriji tog entiteta. Ovi potezi izazvali su oštre reakcije zvaničnika na državnom nivou, koji su pozvali na pojačano prisustvo EUFOR-a kao garanta vojne implementacije Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dodatne tenzije izazvao je i događaj u Banjaluci, gdje su službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) napustili radna mjesta nakon što su dobili instrukcije Ministarstva unutrašnjih poslova RS. Ovakva situacija izazvala je zabrinutost u političkim i bezbjednosnim krugovima u Sarajevu, s obzirom da je riječ o potezu koji dovodi u pitanje autoritet državnih institucija na teritoriji ovog entiteta.
Paralelno sa ovim dešavanjima, član Predsjedništva BiH Željko Komšić pozvao je na hitan sastanak mađarskog ambasadora Krisztiana Posa. Tom prilikom mu je saopšteno da BiH neće odobriti ulazak mađarskih vojnih i policijskih snaga u zemlju, te da će od misije EUFOR-Althea biti zatraženo uklanjanje mađarskog kontingenta.
Ova odluka uslijedila je nakon kontroverznih izjava zamjenika mađarskog ministra spoljnih poslova i trgovine Leventa Mađara, koji je tokom posjete Banjaluci otvoreno podržao Milorada Dodika, nazvavši optužnice protiv njega „političkim progonom“ i sugerišući da će Mađarska stati na stranu vlasti u Republici Srpskoj u slučaju bilo kakvih sukoba. Ove izjave izazvale su oštre reakcije u Sarajevu, gdje su ocijenjene kao direktno miješanje u unutrašnje stvari BiH i podrivanje suvereniteta države.
Osim toga, mađarski zvaničnici u posljednje vrijeme često kritikuju Zapad zbog njegovog odnosa prema Bosni i Hercegovini, tvrdeći da međunarodna zajednica BiH tretira kao “svoju pokrajinu” i da odluke o regionu donosi bez dovoljno razumijevanja njegove istorije.
bnVsbCxudWxsLCJkZXByZWNhdGVkX2thbm9uIl0sbnVsbCwxXQ..&nt=1&ifi=5&uci=a!5&btvi=2&fsb=1&dtd=276
S obzirom na novonastalu situaciju, povećanje misije EUFOR-a u BiH ocijenjeno je kao preventivna mjera usmjerena na očuvanje stabilnosti i sigurnosti. Nove snage EUFOR-a očekuju se u Bosni i Hercegovini 12. ili 13. marta. Prema dosadašnjim informacijama, među njima će biti vojnici iz Rumunije, Bugarske i Slovenije.
EUFOR nije zvanično komentarisao političke tenzije u BiH, ali je navedeno da misija ostaje posvećena obezbjeđivanju stabilnog i sigurnog okruženja u skladu sa mandatom koji je dobio od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
