Grad Trebinje
Bosna i Hercegovina

Misterija Šmit: Da li će Nijemac imati strpljenja za “finalni dogovor” Dodika, Čovića i “Trojke”

Kristijan Šmit još se nije konkretno oglasio o dogovoru koji je prije dva dana postignut između lidera SNSD, HDZ i “Trojke” da se krene u izmjene Izbornog zakona BiH.

Nijemac, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, još krajem prošle godine zaprijetio je da će nametnuti izmjene Izbornog zakona u tehničkom dijelu, koji se odnosi na elektronsko glasanje i identifikaciju birača, ako to ranije ne učine domaće institucije.

Budući da rok koji je ranije postavio ističe krajem ove sedmice, neizvjesno je da li će Šmit ispuniti svoje prijetnje ili je pak zadovoljan dogovorom koji je javnosti prvi obznanio predsjednik Srpske i lider SNSD, Milorad Dodik.

milorad dodik predsjednik republike srpske
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

– Kad postoji volja, postoji i način da od naroda izabrani lideri razgovaraju i odlučuju. Sastanak s partnerima iz vlasti sa nivoa BiH je bio konstruktivan, što nas dovodi u poziciju da dogovor o Izbornom zakonu finaliziramo tokom februara – poručio je Dodik nakon sastanka s Draganom Čovićem, Nerminom Nikšićem, Elmedinom Konakovićem i Edinom Fortom.

Uopšten odgovor OHR

Odgovor na pitanje da li je ono što je dogovoreno na imanju predsjednika Srpske u Bakincima kod Laktaša “zadovoljavajuće” za OHR i da li će Šmit imati “strpljenja” da sačeka najavljeni finalni dogovor u februaru, tražili smo od Kancelarije OHR u Sarajevu. Odgovor koji smo dobili bio je prilično uopšten.

– Očekivanja visokog predstavnika iskazana u njegovoj izjavi iz decembra 2023. ostaju ista. Vlasti BiH do sada nisu uspjele uskladiti Izborni zakon sa međunarodnim standardima o transparentnosti i integritetu izbornih procesa i dobrim praksama koje se primjenjuju u demokratskim izborima i zato je tu moguće ostvariti pomake. Da budemo jasni, ti pomaci moraju obuhvatiti jasnu identifikaciju svakog birača, elektronsko brojanje glasova onako kako su ih birači dali, siguran prenos glasačkih listića do biračkih odbora na biračkim mjestima koji rade transparentno i nezavisno. Ovo već treba početi sa opštinskim izborima u oktobru – saopšteno je iz OHR za Srpskainfo.

Navode i da je “svaki lažni glas prepreka u dostizanju evropskih standarda u pogledu slobode i demokratije”.

– Građani BiH moraju imati povjerenje u izborne sisteme, dosljednu primjenu proceduralnih mjera zaštite i tajnost glasanja – poručuju iz OHR.

“Farsa za naivne”

S druge strane, za predstavnike opozicije nema dileme da je načelni dogovor lidera vladajuće koalicije o izmjenama Izbornog zakona BiH, kako kažu, samo kupovina vremena. Predsjednik PDP i poslanik u Predstavničkom domu parlamenta BiH, Branislav Borenović, tvrdi da se radi o “navodnom dogovoru” koji je, prema njegovim riječima, već viđen scenario i dobro poznata farsa za naivne i lakovjerne.

Branislav Borenović
FOTO: MIOMIR JAKOVLJEVIĆ/RINGIER

– Naravno da smo skeptični da će išta uraditi i naravno da im ne vjerujemo, poučeni dosadašnjim iskustvima. Taj njihov dogovor oko “februarskog” Izbornog zakona biće nikad ili nikakav, ako slučajno bilo šta urade. Sve je to predstava kojom žele kupiti vrijeme, prolongirati ozbiljne izborne i svake druge reforme u društvu s namjerom da sve ostane isto – korupcija, prevara i manipulacija kao model ponašanja – tvrdi Borenović.

Dodaje da navedeni sastanak Dodika s Čovićem i liderima “Trojke” predstavlja “privremeno primirje”, te da je to, kako navodi, samo stvaranje privida da će se nešto pozitivno desiti.

– A znamo da je jedini cilj da bude realizovana “kumovska zgrada” od 100 miliona KM. Međutim, brzo će i ovaj februar proći, pa ćemo vidjeti da li će sve biti okačeno mačku o rep – poručuje Borenović.

Treniranje strogoće

Da li će Kristijan Šmit sačekati “finalni dogovor” vladajuće koalicije na nivou BiH, koji je najavljen negdje u februaru, pitali smo za mišljenje političkog analitičara Ivanu Marić. Ona smatra da bi Nijemac trebalo da se “malo povuče i da ima razumijevanja”.

Ivana Marić
FOTO: N1/SCREENSHOT

– Jedan bivši američki ambasador rekao je da je i najgora odluka, koju dogovorom postignu domaći političari, bolja od najbolje odluke koju bi donijeli stranci ili neko ko nije demokratski izabran – kaže Marićeva.

Između ostalog, ona podsjeća da je bukvalno u predvečerje prošlih opštih izbora Šmit takođe nametnuo određene izmjene Izbornog zakona, iako zakon nalaže da se takve stvari ne bi smjele raditi u izbornoj godini.

– Zbog toga mislim da rokovi koje je Šmit postavio predstavljaju malo treniranje strogoće, pa je zato odredio neke datume koji nisu realni. Ako su već političke stranke iz vladajuće koalicije blizu dogovora, apsolutno je bolje pustiti ih da se dogovore. Može se čekati čak mjesec ili dva, jer ima još vremena do maja, kad se raspisuju izbori. Bitnije je da se oni dogovore oko toga nego da to rješava stranac, jer na taj način BiH pokazuje zrelost. Ako su zaista blizu dogovora, treba ih sačekati i pustiti da pokažu da su spremni za EU. Koja je korist ako BiH želi da dobije pregovaračaki status s EU, a visoki predstavnik nam nameće odluke? Time pokazujemo da nismo sposobni da samostalno funkcionišemo – zaključuje Marićeva.

Pratite nas i putem Vibera

Komentar