Grad Trebinje
Trebinje

Muzej Hercegovine sedam decenija čuvar tradicije

Izložbom “70 godina Muzeja Hercegovine u Trebinju – 70 izabranih predmeta iz zbirki muzeja”, koja je otvorena u velikoj izložbenoj dvorani ove ustanove, trebinjski muzej je obilježio veliki jubilej – sedam decenija postojanja i rada.

Podsjetivši da su zbog značajnog jubileja odabrali i 70 najreprezenativnijih svojih predmeta, Ivana Grujić, direktor Muzeja Hercegovine je istakla da su se odlučili da iz svake muzejske zbirke bude izložen po jedan eksponat, oni prvi predmeti koji su stizali u ovu ustanovu odmah nakon osnivanja, al ii oni predmeti koji su nakon 1995. godine dospjeli u muzej, kada su uspostavljene stalne postavke i nisu bili izlagani javnosti.

Ona je iz antičkog perioda izdvojila jednu fibula pronađenu prije dvije godine u trebinjskom selu Gomiljani, minđušu sa pozlatom iz Ljubinja, te Oktoih sa posvetom Vuka Kardžića, iz istorijske postavke, te dijamatski prsten profesora, rođenog Trebinjca, Draga Perovića, a prstenom ga je svojevremeno darovao u Beču kao najboljeg studenta medicine car Franc Jozef Prvi.

Izdvojila je i jednu sliku Špira Bocarića, osnivača Narodnog muzeja Vrbaske banovine, te sliku rodne kuće Jovana Dučića, autorke Bete Vukanović, kao i jednu ploču, kao eksponat iz Dučićeve zbirke.

“Muzej je od samog osnivanja imao problem sa smeštajem zbirki i sa stalnom postavkom, menjajući, između ostalih, i dve zgrade, u današnjem hotelu Bijeli platani i današnji restoran MG, da bi 1988/89 zvanično bila doneta odluka da se zgrada u kojoj je sada, građena kao austrougarska kasarna, a kasnije tu bila Gimnazija i osnovna škola,  dodeli muzeju”, istakla je Grujićeva, napominjući da su tadašnji stručnjaci iz Sarajeva i Beograda, između zgrade današnjeg hotela Platani i ove zgrade, odlučili da to bude ova zgrada jer ona ima i arhitektonsku vrijednost, ali se nalazi i u Starom gradu, pa sui  predmeti ovdje pohranjenu i svom autentičnom prostru.

Kaže da je potrebno najprije nastaviti arheološka istraživanja srednjevjekovnog utvrđenja koje se prostire upravo unutar ove zgrade, ali i dvorišta, čime bi se dobilo in a prostoru, al ii bolji uvid u istoriju ovoga grada, s tim da je neophodno i novo proširenje Muzeja, kako kažem možda na neku od susjednih starih kuća koje se nalaze u Starum gradu.

Skup su pozdravili i Milica Kotur, načelnica za zaštitu kulturnog nasljeđa u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, kao i predsjednik Skupštine grada Trebinja Dragoslav Banjak, koji su se složili da je Muzej Hercegovine jadna od najrespaktibilnijih ustanova kulture, ne samo Trebinja i Hercegovine, već i mnogo šire, ustanova koja, čuvajući prošlost, ulaže u budućnost, zbog čega će im i ovo ministarstvo i lokalna zajednica, kako kažu, i ubuduće pružati punu podršku.

Simo Radić, kustos Muzeja Hercegovine,govorio je i o ostalim djelatnostima muzeja, napominjući da je ova ustanova, osim čuvanja i baštinjenja tradicije, otvorena za sve i namijenjena je svima, pa se ovdje odvijaju i stalne radionice za mlade, radionice ručnih radova, održavaju se brojni koncerti i slično.

Nezavisne novine

Komentar