Hrvatski Institut “Plavi svijet” saopštio je da u sjevernom Јadranu borave najmanje dva velika kita, a na njihovoj internet stranici objavljen je snimak jednog od ovih velikih sisara kako plovi pored “sićušnog” plovila od sedam metara.
Istraživači su skoro tri sedmice pratili boravak velikih kitova u Velebitskom kanalu i nadaju se da će im prikupljeni podaci pomoći da utvrde iz kojeg dijela Sredozemnog mora veliki kitovi dolaze u Јadran.
Јedan od kitova pronađen je i fotografisan 17. avgusta u Velebitskom kanalu ispred Starigrada-Paklenice.
Na ulazu u Novsko ždrilo kit je snimljen 5. septembra i pregledom fotografija utvrđeno je da je riječ o drugom kitu, koji za razliku od ranije snimljenog nije imao vidljiv urez na peraju.
Istraživač Јure Miočić-Stošić rekao je da su samo 30 minuta nakon tog otkrića dobili telefonsku dojavu građana koji su u Virskom moru spazili još jednog kita.
– Time su ove fotografije potvrdile činjenice koje smo dobili prikupljajući opažanja građana da u sjevernom Јadranu borave najmanje dva velika kita – dodao je on.
Tokom jutra 6. septembra istraživači su ponovo izašli na more, te su istog velikog kita pronašli nešto sjevernije od samog Novskog ždrila.
– Osim što su mu zaroni trajali kraće, ovaj put veliki kit je bio zainteresovan za naše plovilo. U nekoliko navrata je na svega metar ispod površine po četiri-pet minuta plivao uz naš brod. Tokom jednog približavanja, okrenuo se na bok te mu se jasno vidio gotovo bijeli stomak – rekao je direktor naučnog programa Instituta “Plavi svijet” Grgur Pleslić i dodao da je na tijelu kita primijećen veći broj parazitskih rakova.
Draško Holcer, viši kustos Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, napravio je biopsiju kože velikog kita. “Koliko znam ovo je prvo uspješno biopsiranje velikog kita u Јadranu”, rekao je on.
Holcer je naveo da će ovaj uzorak poslati kolegama u Holandiju, koji trenutno rade populaciono genetsko istraživanje velikih kitova Sredozemlja i Atlantika.
– Dugoročno naš je glavni cilj utvrditi kolika je važnost Јadrana za sredozemnu populaciju velikog kita. Da bi to mogli, potreban nam je velik broj opažanja tokom cijele godine – dodao je on i naglasio da žele da doprinesu boljem razumijevanju kitova, njihovoj zaštiti i očuvanju.
Iz Instituta navode da je veliki kit u Sredozemnom moru ugrožena životinjska vrsta, da je njihov broj sve manji, a glavne prijetnje danas su im sudari s velikim plovilima koji uzrokuju teške povrede, amputacije dijelova tijela i smrt, te zaplitanje u ilegalne lebdeće mreže, svojevrsne zidove smrti, koje se uprkos zabrani još postavljaju u nekim dijelovima Sredozemlja.
Na stranici Instituta piše i kako se treba ponašati u blizini kita.
– U slučaju da opazite kita, nemojte ga proganjati ili mu se približavati, posebno ako životinja uđe u neko pliće područje ili uvalu – navode iz Instituta i dodaju da će životinja, ukoliko joj se da dovoljno vremena da se u miru upozna sa prostorom, bez problema pronaći izlaz.
– Savjetujemo da životinju posmatrate održavajući razmak od najmanje pedesetak metara – dodaju iz Instituta.
