Crna Gora je, u aktuelnoj politici proširenja, jedina država kandidat koja je dostavila sve pregovaračke pozicije za zatvaranje poglavlja. Time smo potvrdili da smo najnapredniji kandidat i pokazali da u kratkom roku možemo ispuniti obaveze povezane sa našim glavnim vanjskopolitičkim ciljem, istakla je Gorčević
Crna Gora je usvojila i Evropskoj komisiji poslala pregovaračke pozicije za sva preostala poglavlja, čime je završila nacionalni dio posla u ovoj fazi pristupanja Evropskoj uniji. Dalji postupak vodiće se pred Komisijom i državama članicama, koje treba da ocijene ispunjenost završnih mjerila i odluče o zatvaranju poglavlja.
To je juče izjavila Maida Gorčević, ministarka evropskih poslova u Vladi Crne Gore, najavljujući skoro zatvaranje preostalih 12 poglavlja u pregovorima za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
– Naš pregovarački proces ušao je u završnicu. Vlada je ispunila sve obaveze i usvojila pregovaračke pozicije za sva poglavlja, koje su poslate EK na dalju evaluaciju. Time smo postigli jednu od najznačajnijih prekretnica u dosadašnjem procesu pristupanja EU – precizirala je ona tokom konferencije za medije.
Gorčević je podsjetila da je put naše zemlje ka ovoj ekonomsko-političkoj zajednici počeo otvaranjem pregovora 29. juna 2012. godine. Nakon sporog starta i čak sedam godina bez ijednog zatvorenog poglavlja, dinamika je od 2024. ona znatno ubrzana. Danas, Crna Gora ima 21 privremeno zatvoreno poglavlje, a preostalih 12, kako je istakla Gorčević, trebalo bi da bude zatvoreno do kraja 2026. godine. Brzina završavanja preostalih obaveza zavisiće od procjene EK, saglasnosti država članica i održavanja međuvladinih konferencija.
– Crna Gora je, u aktuelnoj politici proširenja, jedina država kandidat koja je dostavila sve pregovaračke pozicije za zatvaranje poglavlja. Time smo potvrdili da smo najnapredniji kandidat i pokazali da u kratkom roku možemo ispuniti obaveze povezane sa našim glavnim vanjskopolitičkim ciljem – poručila je ministarka evropskih poslova.
Iza poslatih pozicija, kako je navela, stoji gotovo 1.000 reformskih aktivnosti. Sa ispunjavanjem završnih mjerila neposredno je povezan 241 usvojeni zakon, kao i gotovo 600 podzakonskih i drugih akata.
– Formirana su nova tijela u oblastima sajber bezbjednosti, plaćanja u poljoprivredi i željeznici, dok su postojeće institucije modernizovane ulaganjem u informacione sisteme, stručne kadrove, elektronske registre i razmjenu podataka. Pregovaračke pozicije nijesu samo administrativni dokumenti. Iza njih treba da stoje promjene koje državu osposobljavaju da primjenjuje evropska pravila nakon pristupanja. Upravo će primjena, a ne samo usvajanje propisa, biti u središtu monitoringa nakon zatvaranja poglavlja – navela je Gorčević.
Tokom izlaganja, ministarka je posebno ukazala na poglavlja 23 i 24, koja se odnose na vladavinu prava. Podsjetila je da je dobijanje IBAR-a u junu 2024. godine bila prekretnica nakon koje je Crna Gora dobila završna mjerila u ove dvije ključne oblasti. Kako je precizirala, formiran je poseban tim stručnjaka iz Crne Gore i EK, te je završeno više od 150 obaveza potrebnih za pripremu i usvajanje pozicija za ta dva poglavlja.
– Vladavina prava ostaje trajna odgovornost države i nakon zatvaranja poglavlja – istakla je ona.
No, kako je dodlaa, zatvaranjem preostalih poglavlja proces se ne završava, pošto sljedeće godine Crna Gora ulazi u fazu monitoringa ispunjenih obaveza.
– EK i države članice nastaviće da prate sprovođenje reformi, posebno u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija i primjene usvojenih zakona. Istovremeno će biti nastavljen rad na finalnoj verziji Ugovora o pristupanju. EU je već formirala radnu grupu za izradu nacrta, koji će biti dopunjavan kako se poglavlja budu zatvarala. Cilj je da ugovor bude potpisan tokom 2027. godine – kazala je Gorčević.
CILJ ČLANSTVO 2028. GODINE
Takođe je podsjetila da nakon zatvaranja 33 poglavlja, na red dolaze još dva.
Kako je navela, uslijediće razmatranja poglavlja 34, koje se odnosi na institucije, i 35 koje obuhvata ostala pitanja. Istakla je i da, za razliku od ostalih poglavlja, ova će voditi isključivo EK, a sadržaj i dinamika biće detaljnije utvrđeni u narednim mjesecima.
Komenatrišući suštinu Poglavlja 34, Gorčević je kazala kako će u okviru njega biti determinisana zastupljenost Crne Gore u institucijama EU, uključujući broj poslanika u Evropskom parlamentu i druga institucionalna pitanja koja proizlaze iz budućeg članstva.
– S tim poglavljem povezan je i obiman posao prevođenja pravne tekovine EU na crnogorski jezik. Potrebno je prevesti približno 350.000 stranica, uz sadržajnu koordinaciju i pravno-jezičku redakturu. Plan je da oko 7.000 stranica primarnog zakonodavstva bude prevedeno do kraja ove godine, dok bi sekundarno zakonodavstvo trebalo da bude završeno do datuma pristupanja. Time će crnogorski jezik postati zvanični jezik Evropske unije – dodala je ministarka.
Poglavlje 35, pak, obuhvatiće pitanja koja nijesu uređena u drugim pregovaračkim poglavljima, a biće utvrđena u završnici procesa, u komunikaciji sa EK i državama članicama.
Paralelno sa zatvaranjem poglavlja, slijedi priprema privrede, administracije, institucija i lokalnih samouprava za funkcionisanje u uslovima punopravnog članstva, a aktivnu saradnju vezano za poslovnu zajednicu pokreću sa Privrednom komorom Crne Gore.
Kako je dodala, među finalnim važnim zadacima je i priprema projekata kako bi Crna Gora nakon pristupanja mogla da koristi sredstva EU. Gorčević je kazala da je EK u prijedlogu novog sedmogodišnjeg budžeta EU za Crnu Goru predvidjela oko 3,2 milijarde eura.
NEPOZNAT IZNOS OBEŠTEĆENJA ZA MORINJ
Na pitanja novinara, ministarka Gorčević je kazala kako Vlada još nije donijela odluku o obeštećenju bivših zatočenika logora Morinj, niti utvrdila iznos koji bi za to bio izdvojen.
– Otvorena pitanja sa Hrvatskom, gdje god je to moguće, treba riješiti prije ulaska u EU. Vlada još nije donijela odluku o iznosu niti precizirala iznos odštete – navela je Gorčević komentarišući informaciju da bi taj iznos trebalo da dostigne 17 miliona eura.
Ocijenila je i kako su pitanja u odnosima Crne Gore i Hrvatske „dugo bila gurana pod tepih“, te da aktuelna vlast treba da pokuša da ih riješi.
– Za neka pitanja možda će biti potrebni drugi pravni mehanizmi, što će zavisiti od dogovora sa hrvatskom stranom. Bilateralna pitanja rješavaju se komunikacijom ministarstava vanjskih poslova dvije države – izjavila je ona, te izrazila očekivanja da će brzo uslijediti nove međuvladine konferencije, a da će za zatvaranje poglavlja dobiti i zeleno svjetlo Hrvatske.
U istom kontekstu su bila i pitanja mogućeg blokiranja zatvaranja Poglavlja 23 otvorenim pitanjima o restituciji, ratnim zločinima i nestalima koja postoje sa Hrvatskom. Gorčević je pojasnila da svaka članica tokom rasprave u Savjetu EU može postavljati dodatna pitanja i zahtjeve državi kandidatu.
– Da bi zahtjev jedne članice postao dio zajedničke pozicije Unije, potrebna je saglasnost svih 27 članica. Poglavlje se ocjenjuje na osnovu završnih mjerila i obaveza koje je Crna Gora morala da ispuni – istakla je Gorčević.
Zbog toga je podsjetila i kako je preostalih 12 poglavlja već pred EK i u državama članicama, te da je u toku pribavljanje njihove saglasnosti.
Na kraju, Gorčević je izrazila očekivanja da bi nova međuvladina konferencija mogla biti održana u narednih nekoliko sedmica.
Referendumi nijesu obavezujući
Među novinarskim pitanjima bila su i ona o raspisivanju referenduma u pojedinim članicama EU kako bi se potvrdio Ugovor o pristupanju Crne Gore, što je pojedinačna obaveza svih 27 članica EU. Konkretno, kada je riječ o Francuskoj i Austriji i hoće li na vrijeme organizovati referendume o prijemu novih članica, Gorčević je odgovorila da referendumi nijesu obavezni, te da svaka država o tome odlučuje u skladu sa svojim Ustavom.
– U Francuskoj predsjednik odlučuje hoće li građani o pristupanju nove članice glasati na referendumu ili će odluka biti donesena tropetinskom većinom u parlamentu. Zato je važna široka politička podrška u francuskom parlamentu i razgovor sa različitim političkim akterima – kazala je Gorčević.
Za sve ostale zemlje članice, ukazala je da će parlamenti biti ključni u donošenju ovakvih odluka.
– Dodatni izazov su izbori koji će naredne godine biti održani u nekoliko država EU, jer tokom kampanja i formiranja novih vlada i parlamenata ratifikacija možda neće napredovati uobičajenom dinamikom s obzirom na to da će pojedini imati pauze u radu od više mjeseci – zaključila je Gorčević.
