I u avgustu su trgovci u Bosni I Hercegovini povećavali cijene prehrambenih proizvoda. Da je tako, pokazuju najnoviji podaci Zavoda za statistiku, koji kažu da su nam hrana i bezalkoholni napici skuplji za 0,6% u odnosu na mjesec ranije, a u odnosu na prošlu godinu za čak 8 posto.
Uz to prosječna plata pada.
Tako je prosječna mjesečna isplaćena neto plata u julu iznosila 1.262 KM, dok je mjesec dana ranije bila viša- 1.267 KM.
ŠTA JE RJEŠENJE?
Ministar trgovine i turizma Republike Srpske Denis Šulić kao jedno od rješenja vidi niže cijene namirnica, a kako je juče izjavio građani Republike Srpske već u prvoj sedmici oktobra mogu očekivati sniženje 15 do 20 proizvoda.
Iako još nije konačno definisana, na tom spisku, kako je rekao, definitivno će se naći tirolska kobasica, majoneza, začini, pileća pašteta, kao i deterdženti za suđe određenih proizvođača.
Na ovaj spisak namirnica juče je u Narodnoj skupštini RS regovao Miljan Savanović, poslanik Kluba Za pravdu i red: ”Snizili ste tirolsku kobasicu, deterdžent, majonezu, pileću paštetu i začin. Čuj začin. Pa šta je sljedeće na sniženju, plastične čaše, konac za zube?”.
Takođe je dodao: “Hoćete li možda sada i parizer sniziti, kao što su uradili u Srbiji. Ja vas ministre nisam vidio da u restoranu jedete ove namirnice koje ste dali građanima kao jeftine. Dičite se nečim kao da smo u Zambiji. Ove namirnice koje ste vi pobrojali su smiješne”.
ŠTA KAŽU GRAĐANI
Ovaj model, ali i spisak namirnica većina građana ne odobrava, pokazala je anketa u kojoj smo čitaoce/čitateljke BUKE pitali cijene kojih proizvoda bi oni voljeli da se budu po nižim cijenama u prodavnicama.
Većina ih smatra da bi cijena svih proizvoda morala ići ka dole ili da se nađe drugi modalitet, a jedan od prijedloga je ukidanje PDV-a na osnovne životne namirnice.
Dio građana takođe smatra da ih snižavanje cijena gore navedenih namirnica ponižava, te da ne trebaju milostinju već plate i penzije od kojih će moći pristojno da se hrane i dostojanstveno žive.
Neki od komentara su:
Voće, mlijeko i mliječni proizvodi, ulje, meso i to svinjetina i teletina, da ne jedemo samo piletinu, čak i riba bi trebala biti jeftinija. Suhomesnati proizvodi da budu jeftiniji, ali od mesa a ne parizer i hrenovke i paštete, to ostavljamo ovim na vlasti. Može i kruh i brašno i šećer, da budu jeftinjiji. Toliko, mislim da je uredu.
Zar je ovaj narod dozivio da bude toliko ponižavan. Pa u normalnim državama socijalni mir se čuva povoljnom i pristupačnom hranom i osnovnim životnim namirnicama!
Povrće i voće.
Nećemo majonezu i pileću paštetu, nećemo milostinju! Povećajte plate i penzije, da živimo od svog rada.
Dezodaransi, sredstva za ličnu higijenu, osnovni proizvodi -hljeb, ulje, brašno, mlijeko, piletina, kafa itd. Na kraju hoću da radim i da zaradim za te sve životne potrepštine.
Makaroni, riža, ulje, šećer, mlijeko, sir, sredstva za higjenu…
Svi mlječni proizvodi, kafa, sve za higijenu, povrće, žitarice … još puno toga jer idem svaki dan u tržni centar i gledam šta se radi. Pa to je žalosno..
Kava, šecer, brašno, ulje, jogurt, sir, jaja, riba, med, južno voce, sredstva za ličnu higijenu.
Gorivo- benzin i dizel, ogrevno drvo, registracija, teletina i jagnjetina, med, jabuke, ananas i banane, limun, lijekovi.
Ukinuti PDV na prehrambene proizvode i riješen problem.
Povećajte plate i penzije! Ne trebamo milostinju!
Hoću da radim i zaradim dovoljno, ne želim milostinju da neko misli da me je nahranio i da njega nije bilo svi bi pocrkali od gladi…
TREBA NAM SISTEMATSKI PRISTUP
U Udruženjima za zaštitu potrošača kažu da predložena mjera nije rješenje, te da se problem visokih cijena mora postupiti multidisciplinarno, a ne samo u oblasti trgovine i osnovnih prehrambenih namirnica. Potrebno je, kažu, donijeti brojne mjere subvencija u raznim oblastima- intervenisati u poljoprivredi, subvencijama raznim prema socijalnim kategorijama, penzionerima, djeci, u vidu besplatnih vrtića, toplih obroka u školi, osigurati masovni pristup sportu i kulturi, subvencije poduzetnicima, intervenisati na tržištu radne snage itd.
“Prisjetimo se naših mjera, tačnije odredbe kojom se marža na osnovne prehrambene proizvode smanjila sa 10 na 8% u maloprodaji i sa 8 na 6% u veleprodaji, od te mjere su svi mnogo očekivali, ali nije donijela neke rezultate, jer svako povećanje u nabavci je rezultovalo većom cijenom u prodaji, tako da građani nisu osjetili neku korist od te mjere. Takođe Trgovci su kršili marže, i kažnjavani isto kao što su zbog kršenja marži prilikom formiranja cijena goriva u maloprodaji, kažnjavani naftaši u. I šta se desilo, plate kaznu i nastave sa radom”, podsjeća za BUKU Murisa Marić, izvršna direktorica Udruženja građana DON Prijedor.
Predsjednik Udruge za unapređenje kvalitete življenja Futura Mostar Marin Bago dodaje da je vođenje države jako dinamičan posao, zahtjeva stručnost i predani rad, a samo pogledajmo kojim i kakvim temama dajemo prioritete.
Naši sagovornici se slažu da se bez institucionalne kontrole i uređenja cijena ne vidi dalji napredak i zaštita potrošača. Takođe ističu da o cijenama, povećanjima kao i svim drugim segmentima koji se tiču najvećeg broja građana nema širih rasprava i uključenja građana, sve je iza zatvorenih vrata, a odluke donose oni koji ne žive na minimalcu, niti znaju koje su cijene i čega poskupljele u poslednje vrijeme. A dok se to ne promjeni, bolje ni ne možemo očekivati.
Tatjana Čalić/BUKA