Grad Trebinje
Izdvojeno Region

Oduzimanje nelegalno stečene imovine u Srbiji: Evo kako to rade evropske zemlje i šta donosi novi nemački zakon

Često se čuje o slučajevima (i kod nas i u inostranstvu) u kojima funkcioneri sa zvaničnom poseduju luksuznu vilu, više stanova, skupocene automobile i satove vredne desetine hiljada evra, što teško da su mogli da pokriju svojom javno objavljenom platom.

Deo imovine možda se vodi na supružnika, decu ili povezane kompanije, dok se njeno poreklo objašnjava porodičnom ušteđevinom, pozajmicama ili poklonima. Međutim, neretko se ispostavi da je poreklo daleko opskurnije.

Upravo takvi slučajevi pokazuju zašto evropske države razvijaju mehanizme kojima se omogućava efikasnija provera porekla bogatstva.

Nemačka: „Ako ne mogu da dokažu poreklo, porše i roleks odlaze“

Nemački Bundestag usvojio je 12. novembra zakon poznat kao Zollfinanzgerechtigkeitsgesetz, kojim se jačaju ovlašćenja carinskih i finansijskih organa u borbi protiv pranja novca, organizovanog kriminala i imovine sumnjivog porekla.

Nemački ministar finansija Lars Klingbajl prilikom predstavljanja reforme u avgustu poručio je da država mora odlučnije da se obračunava sa bogatstvom čije zakonito poreklo nije moguće objasniti.

„Ako osumnjičeni ne mogu da dokažu da su imovinu stekli legalno, porše ili roleks im za početak odlaze“, izjavio je Klingbajl, prema saopštenju nemačkog Ministarstva finansija.

Prema dokumentaciji Bundestaga, novi mehanizmi omogućavaju nadležnim organima da istražuju poreklo vredne imovine i preduzimaju mere njenog privremenog oduzimanja kada postoje zakonski osnovi za sumnju.

U parlamentarnoj raspravi posebno je pominjana imovina vrednija od 100.000 evra, kao i pitanje tereta dokazivanja njenog porekla. Za konačnu konfiskaciju potreban je odgovarajući sudski postupak.

Reforma predviđa i efikasnije praćenje međunarodnih finansijskih tokova, uključujući kriptovalute, kao i veću upotrebu digitalnih tehnologija u otkrivanju finansijskog kriminala.

Za Srbiju bi posebno koristan mogao biti nemački pristup povezivanju finansijskih podataka, carinskih kontrola i istraga o poreklu imovine.

Velika Britanija: Od milionera traže da objasne odakle im novac

Još zanimljiviji mehanizam postoji u Velikoj Britaniji, gde se od 2018. primenjuje takozvani Unexplained Wealth Order (UWO), odnosno sudski nalog za objašnjenje porekla imovine.

Uveden je Zakonom o kriminalnim finansijama iz 2017. godine, a omogućava nadležnim organima da od suda zatraže nalog kojim se vlasnik vredne imovine obavezuje da objasni kako ju je stekao.

Mehanizam se posebno odnosi na politički izložene osobe iz inostranstva, njihove porodice i bliske saradnike, kao i osobe za koje postoje osnovi sumnje da su povezane sa ozbiljnim kriminalom.

Minimalna vrednost imovine obuhvaćene nalogom iznosi 50.000 funti, odnosno približno 57.000 evra.

Ako sud izda nalog, vlasnik mora da dostavi tražene informacije o poreklu novca i načinu sticanja imovine. Sud istovremeno može da zabrani njenu prodaju ili prenos.

Ukoliko osoba bez opravdanog razloga ne dostavi objašnjenje, to može olakšati pokretanje posebnog postupka za oduzimanje imovine. Ipak, sam nalog ne znači automatsku konfiskaciju.

Supruga bankara, luksuzna kuća i golf-klub

Jedan od najpoznatijih britanskih slučajeva odnosi se na Zamiru Hadžijevu, suprugu nekadašnjeg predsednika Međunarodne banke Azerbejdžana.

Britanska Nacionalna agencija za borbu protiv kriminala pokrenula je 2018. proveru porekla imovine koja je obuhvatala luksuznu kuću u londonskom Najtsbridžu i golf-klub u Berkširu, ukupne vrednosti veće od 22 miliona funti.

Hadžijeva je pokušala da ospori nalog, ali je sud odbacio njenu žalbu. Kasniji postupci doveli su i do sporazuma o oduzimanju dela imovine.

Drugačiji ishod imao je slučaj porodice bivšeg predsednika Kazahstana Nursultana Nazarbajeva. Britanske vlasti pokušale su da ispitaju poreklo novca za tri luksuzne nekretnine povezane sa njegovom ćerkom Darigom i unukom Nuralijem Alijevim.

Međutim, sud je 2020. poništio naloge jer nisu bili dovoljno potkrepljeni dokazima.

EU: Imovina može da bude oduzeta i bez krivične presude

Evropska unija je 2024. usvojila Direktivu 2024/1260 o povraćaju i oduzimanju imovine, kojom se uvode zajednički standardi za praćenje, zamrzavanje i konfiskaciju imovine povezane sa kriminalom.

Rok za prenošenje glavnih odredaba direktive u zakonodavstva država članica ističe 23. novembra 2026. godine.

Posebno je važan član 16, koji uređuje oduzimanje imovine neobjašnjenog porekla povezane sa kriminalnim aktivnostima u okviru kriminalne organizacije.

Sud pritom može da razmatra nesrazmeru između vrednosti imovine i zakonitih prihoda, okolnosti njenog sticanja i druge pokazatelje kriminalnog porekla.

Direktiva predviđa i određene slučajeve oduzimanja imovine bez osuđujuće presude, na primer kada se krivični postupak ne može okončati zbog bekstva, smrti ili teške bolesti osumnjičenog, uz propisane uslove.

Važna odredba odnosi se i na imovinu prenetu na članove porodice, poslovne partnere ili povezana preduzeća kako bi se izbegla konfiskacija.

Takva imovina može biti oduzeta ako se utvrdi da je treće lice znalo ili moralo da zna za svrhu prenosa. Prava savesnih vlasnika moraju biti zaštićena.

Austrijski model: Poreska uprava može da proceni skrivene prihode na osnovu neobjašnjivog bogatstva

U Austriji, prema paragrafu 184 Saveznog poreskog zakonika, poreska uprava može da proceni poresku osnovicu kada na osnovu dostupnih podataka nije moguće pouzdano utvrditi prihode građana.

Neobjašnjeno uvećanje imovine, poput kupovine skupocenih nekretnina ili automobila koji nisu u skladu sa prijavljenim prihodima, može biti osnov za takvu proveru i procenu. Međutim, poreski organ mora da uzme u obzir i zakonite izvore novca, poput nasledstva, poklona, pozajmica ili ranije ušteđevine, jer sama nesrazmera ne dokazuje postojanje neprijavljenog oporezivog prihoda.

Austrijski Krivični zakonik, kroz paragrafe 20 i 20b, omogućava i oduzimanje imovine stečene kriminalom, uključujući prošireno oduzimanje pod određenim uslovima. To znači da Austrija kombinuje poresku kontrolu neobjašnjivog bogatstva sa krivičnopravnim mehanizmima za oduzimanje nezakonito stečene imovine.

Francuska: Tri godine zatvora i oduzimanje imovine za neobjašnjivo bogatstvo povezano sa kriminalom

U Francuskoj, prema članu 321-6 Krivičnog zakonika, osobe koje ne mogu da objasne poreklo svoje imovine ili prihoda mogu biti kažnjene zatvorom do tri godine i novčanom kaznom do 75.000 evra, ukoliko se utvrdi njihova zakonom propisana povezanost sa ozbiljnim kriminalom.

Zakon iz juna 2025. dodatno je pooštrio pravila, pa je u slučaju osude oduzimanje zaplenjene imovine neobjašnjenog porekla postalo pravilo, uz mogućnost sudskih izuzetaka.

Francuski zakon omogućava i prošireno oduzimanje imovine osuđenih za određena teška krivična dela, čak i kada nije dokazano da je svaka pojedinačna nekretnina ili automobil kupljen novcem od konkretnog krivičnog dela.

Za razliku od austrijskog modela, koji se oslanja na poreske provere, Francuska predviđa i krivičnu odgovornost za neobjašnjivo bogatstvo povezano sa kriminalom.

Kombinacija za Srbiju

Srbija bi u borbi protiv imovine sumnjivog porekla mogla da kombinuje iskustva Austrije, Nemačke, Francuske i Velike Britanije, kao i pravila nove direktive EU.

Kako piše u izveštaju CMS-RRH, čini se da bi Srbija mogla da sprovede integrisani model sa tri jasno razdvojena koloseka, različite pravne prirode, standarda dokazivanja i posledica: (1) poreski postupak, naime utvrđivanje neprijavljenih prihoda na osnovu analize imovine, rashoda i prijavljenih prihoda; (2) krivični postupak, onda kada postoje osnovi sumnje na korupciju, zloupotrebu službenog položaja ili pranje novca; (3) poseban sudski postupak oduzimanja imovine nezakonitog porekla, nezavisan od krivične presude.

Posebno bi značajna bila mogućnost privremenog zamrzavanja imovine kako bi se sprečilo njeno prebacivanje na članove porodice ili povezane firme, ali i uvođenje posebnog sudskog postupka za oduzimanje imovine nezakonitog porekla bez prethodne krivične presude, uz jasno propisane uslove.

Srbija već ima zakon koji omogućava proveru nesrazmere veće od 150.000 evra između uvećanja imovine i prijavljenih prihoda tokom najviše tri uzastopne godine, ali bi trebalo razmotriti niži prag za pokretanje kontrole kod javnih funkcionera i drugih visokorizičnih lica, kao i duži period provere.

Ipak, država bi morala najpre da predstavi konkretne dokaze koji ukazuju na nezakonito poreklo imovine, dok bi vlasnik imao pravo da njeno poreklo opravda nasleđem, štednjom, poklonima ili drugim zakonitim prihodima.

Konačnu odluku donosio bi nezavisan sud, uz pravo na žalbu i zaštitu od političke zloupotrebe.

Komentar