GLAVNI protivnik Viktora Orbána, čovjek koji bi mogao okončati njegovu dugogodišnju vladavinu na parlamentarnim izborima u travnju sljedeće godine, obećao je napraviti zaokret u vanjskoj politici i vratiti Mađarsku zapadnim saveznicima.
Péter Magyar, čija nova stranka Tisza uvjerljivo vodi u anketama, u razgovoru za Financial Times je istaknuo da će, ako postane premijer, njegova vlada poštovati međunarodne obveze Mađarske, uključujući i pridruživanje eurozoni.
Povratak Zapadu i kritika Orbána
Magyar je oštro kritizirao trenutnu vlast zbog odnosa prema ključnim savezima. “Mi smo u EU-u i NATO-u, uostalom, to su naši temeljni savezi koji određuju našu sigurnost i svakodnevni život. Trenutna vlada ne djeluje u skladu s tim”, poručio je.
Posebno je naglasio Orbánovu bliskost s ruskim predsjednikom. “Viktor Orbán je najbliži saveznik Vladimira Putina u EU-u”, rekao je Magyar, dodavši kako je to razlog zašto ruski predsjednik ima “interes zadržati Orbána na vlasti”.
Podsjetimo, Orbán se više puta protivio zapadnim sankcijama protiv Rusije nakon invazije na Ukrajinu 2022. godine te je bio jedan od rijetkih zapadnih čelnika koji se sastao s Putinom prije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Njegova opstruktivna uloga unutar EU-a potaknula je Bruxelles na izradu planova kako bi se spriječilo da nove članice postanu ruski “trojanski konji”.
Sporni dogovor s Amerikom
Prošlog petka u Washingtonu, Orbán je osigurao izuzeće od američkih sankcija na uvoz ruske energije koje stupaju na snagu 21. studenog. To se dogodilo unatoč godinama pritiska saveznika iz EU-a i NATO-a da Budimpešta prestane trošiti milijarde na energente iz Putinovog režima.
Zauzvrat, Mađarska će od SAD-a kupiti nuklearno gorivo, ukapljeni prirodni plin i vojnu tehnologiju u vrijednosti većoj od 1,5 milijardi dolara, uz daljnju obvezu nabave američke nuklearne tehnologije vrijedne do 20 milijardi dolara.
Ovim dogovorom Orbán je, uz neometan dotok ruske nafte i plina, izbjegao potencijalnu energetsku krizu koja bi mogla ugroziti njegovu predizbornu kampanju – što je izazvalo prezir Magyara, koji tvrdi da je premijer “prodao Mađarsku”.
“Putovanje u Washington nije bio mađarski uspjeh, već Orbánov osobni put za bijeg”, izjavio je Magyar. “Orbán se potpuno povio… obvezujući se potrošiti [milijarde u SAD-u] u zamjenu za jednogodišnje izuzeće od sankcija.”
Optužbe za rusko miješanje
Magyar tvrdi da je njegova kampanja već postala meta Kremlja. Prošle sedmice serveri njegove stranke Tisza napadnuti su od strane hakerske skupine za koju kaže da se može povezati s Rusijom. Uz to, ruska vanjska obavještajna služba (SVR) je izdala neobično saopštenje, optužujući EU i Ukrajinu za urotu s Magyarom s ciljem svrgavanja Orbána.
Magyar je tada te optužbe nazvao “očitom dezinformacijom” i dokazom da se “Vladimir Putin počeo miješati u kampanju”.
Glasnogovornik Europske komisije pozvao je novinare “da procijene vjerodostojnost SVR-a o takvoj temi”, dodavši da “EU, a zasigurno i predsjednica [Ursula] von der Leyen, nema nikakvu namjeru miješati se u bilo koje nacionalne izbore”. Anitta Hipper, glasnogovornica Komisije za vanjske poslove, dodala je: “Rusija ima povijest širenja dezinformacija i lažnih informacija”.
Ankete daju prednost opoziciji
Prema anketi agencije Závecz Research provedenoj u posljednjoj sedmici decembra stranka Tisza uživa podršku od 48 posto birača, dok je Orbánov Fidesz na 37 posto. Slijede ih tri manje stranke koje se kreću oko izbornog praga od 5 posto. Ipak, anketari povezani s vladom tvrde da Fidesz ima blagu prednost.
Oprezan stav prema Ukrajini
Ako dođe na vlast, Magyar kaže da bi njegovo polazište u vezi s Ukrajinom bilo priznanje Moskve kao agresora i zalaganje za hitan prekid vatre – u skladu sa saveznicima iz EU-a.
