Hercegovački pčelari bilježe nekoliko teških godina zaredom, kada je slabo medilo, a pandemija virusa korona je povećala potražnju za medom.
Prošla godina bila je jedna od najtežih za trebinjske pčelare, a ni ova nije krenula puno bolje.
Pčelari kažu da je proljetos bilo hladno i vjetrovito, biljke su cvjetale, ali nije bilo velikog unosa u košnice, a onda je u junu, čije prosječne temperature premašuju dosadašnje rekorde u Hercegovini, nastupila suša kad joj vreme nije, što je novi problem za pčele.
Selidba košnica
Pčelari vade prve količine ovogodišnjeg meda, a prinosi su znatno manji od očekivanih.
– Loša je godina, ali ipak je nešto bolja od prošle. Poslije hladnih i vjetrovitih dana, odjednom je nastupila suša. Nadati se da će do kraja medonosne sezone biti bolje – kaže jedan trebinjski pčelar čije su košnice u višim dijelovima trebinjskog kraja.
Medobranje je znatno manje u svim dijelovima Hercegovine, pa za sada nisu bolje prošli ni oni koji su selili pčelinja društva, jer su visoke temperature vazduha u junu zahvatile i sjever regije.
– Pelin i drugo ljekovito bilje je procvjetalo, cvijeta je bilo dosta, ali je vrijeme bilo loše. Vjetar nije dozvoljavao pčelama da izađu na pašu. Jedini nam je spas da selimo košnice u više krajeve. To radimo i ove godine. Nešto košnica ostavimo kod kuće, a ostale selimo u više predjele u okolini. Ono što sam uspjela da napravim od pelina ovog proljeća je sok, a pčele su malo unijele. Nadamo se da će biti bolje – kaže Milica Barzut, čije se domaćinstvo dugo godina bavi pčelarstvom u mjestu Ivanica.
Kilogram meda 10 evra
Dugogodišnji pčelar i predsjednik Udruženja pčelara „Leotar“ iz Trebinja, Obrad Ninković, ocjenjuje da je ova sezona za sada loša, jer su velike vrućine u junu uticale da paša potpuno stane.
– U nizu loših godina nešto je bolja nego prošla, ali ni blizu prosjeka. I oni pčelari koji su preselili društva u više krajeve ne mogu se pohvaliti unosima u košnice. Pčelari su počeli da vade med, što bi u Hercegovini rekli „za nevolju“. Sve zavisi od lokaliteta do lokaliteta, ali u prosjeku se izvadi svega oko pet kilograma po pčelinjem društvu – navodi on.
Dodaje da su dalje prognoze nepouzdane, ali da i pored svih poteškoća pčelari ne odustaju od proizvodnje meda.
– Pčelarstvo je uvijek bila visokorizična i niskoprofitabilna grana privrede, iako na prvi pogled izgleda da se, sudeći po cijeni meda na tržištu, može lako doći do zarade – ističe Ninković.
Zalihe
Zalihe meda potrošene su još prošle godine, pa je do prvih ovogodišnjih medobranja teško bilo naći teglu prirodnog meda.
– S pandemijom virusa korona povećana je potražnja za medom kao prirodnim sredstvom za jačanje imuniteta. Cijena kilograma je narasla na 10 evra. Ove godine, i pored svih poteškoća, ne očekujem da će doći do daljeg rasta cijena – navodi on.
Ninković upozorava da loše godine za pčelare i veća potražnja za medom otvaraju prostor za patvoreni med.
– Ovakvog meda moglo bi biti još više, jer je na savjest ljudi teško uticati – zaključuje on.
PODSTICAJI ZA MLADE PČELARE
Zbog rasprodatih količina meda, na ovogodišnjem „Herceg festu“, održanom u junu u Trebinju, učestvovalo je najmanje pčelara.
Udruženje pčelara „Leotar“ Trebinje ima oko 250 članova koji se bave pčelarstvom. Različitim aktivnostima, u saradnji s resornim ministarstvom, pčelarskim udruženjima i trebinjskim Agrarnim fondom, podstiču mlade i pčelare početnike.
U ovom mjesecu najavljuju novu podjelu startap paketa za 50 pčelara početnika.
Dubravka Čolović/srpskainfo.com
