Revizori Evropske unije su zaključili da se stotine miliona eura koje je blok uložio u šest zemalja zapadnog Balkana za poboljšanje vladavine prava jednostavno nije isplatilo, navodi AP u tekstu objavljenom u ponedjeljak.
Izvještaj Evropskog revizorskog suda (ECA), koji je objavljen u ponedjeljak pokazuje da zemlje i dalje pokazuju nedostatak posvećenosti u rješavanju bilo čega, počevši od široko rasprostranjene korupcije do uplitanja države u sudstvo, a što bi im pomoglo na putu ka članstvu u EU koje toliko priželjkuju.
Kako su I same suočene s bezbroj problema, 27 članica EU odugovlače se da prigrle Albaniju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Srbiju, Bosnu i Hercegovinu i Kosovo i približe ih članstvu. Istovremeno uticaj Kine i Rusije se povećao u nestabilnom regionu.
“Podrška Evropske unije vladavini prava u zapadnom Balkanu očito nije uspjela u donošenju sveobuhvatnih promjena”, rekao je Juhan Parts koji je napisao navedeni izvještaj.
Europski revizorski sud je u 52 strane decidno naveo koliko se malo postiglo s navedenih 700 milijuna eura pomoći za reformu institucija u periodu od 2014 do 2020. U protekle 2 deasetljeća ovaj iznos je još i veći jer se pomagalo državama da prevaziđu period ‘komunističke vladavine’, rata, unutarnjih previranja te polaganju temelja za zapadnu demokraciju.
U izvještaju se navodi da je EU često koristila previše šargarepu, a nedovoljno štap jer ulaganja u projekte nisu imala uticaja na cjelokupno društvo.
“EU je previše rijetko koristila mogućnost obustavljanja pomoći ako korisnik ne poštuje osnovne principe demokracije, vladavine prava i poštovanja ljudskih prava”, navodi se u saopštenju ECA.
Čak i ako je u izvještaju naveden “neki pozitivni nedavni razvoj događaja, uglavnom u Albaniji i Sjevernoj Makedoniji”, naglašeno je da je “(EU podrška) imala ograničen ukupni uticaj na unapređenje temeljne uloge zakonskih reformi zbog nedovoljne političke volje”.
Dodaje se kako su veliki problemi u državama i dalje povezani s nezavisnošću pravosuđa, koncentracijom moći, političkim uplitanjem i korupcijom.
Ako bilo koja država želi da postane članica, mora se obvezati na hiljade pravila i propisa koji se već koriste u bloku. Tokom podnošenja zahtjeva za članstvo, o njima se pregovara u posebnim poglavljima koja uključuju poštovanje vladavine prava i demokratskih standarda, slobodu medija i nezavisnost pravosuđa, te provođenje društveno-ekonomskih reformi.
Studija, sa svojim često oštrim kritikama, dolazi u trenutku kada je zamah proširenja EU zaustavljen, kako zbog toga što sadašnje članice previše nezainteresirane za isto u vremenu straha od pandemije, tako i zbog toga što su autoritarne politike sve jače u pojedinim vladama u regiji.
Mogućnost članstva bila je moćna pokretačka snaga za reforme na Balkanu otkako se bivša Jugoslavija raspala u rat početkom 1990-ih. Hrvatska i Slovenija su se pridružile, ali se EU nije širila od 2013, zaključuje AP, prenose mediji.
Podsjetimo, Evropski revizorski sud procjenjivao je djelotvornost mjera EU-a za podršku vladavini prava na zapadnom Balkanu, koja je jedan od uslova za pristupanje Uniji.
Revizija je obuhvatila četiri zemlje kandidatkinje (Albanija, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) i dvije
potencijalne kandidatkinje (Bosna i Hercegovina i Kosovo)
Kako bi pristupile EU-u, zemlje kandidatkinje moraju dokazati svoju sposobnost preuzimanje obveza koje sa sobom nosi članstvo u EU-u, u skladu s kriterijima iz Kopenhagena iz 1993. Prvi od tih kriterija odnosi se na postojanje razvijenih, stabilnih institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina. Brzina pristupnih pregovora stoga uvelike ovisi o napretku koji se ostvaruje u tom području.
Kako bi pristupile EU-u, zemlje kandidatkinje moraju dokazati svoju sposobnost preuzimanje obveza koje sa sobom nosi članstvo u EU-u, u skladu s kriterijima iz Kopenhagena iz 1993. Prvi od tih kriterija odnosi se na postojanje razvijenih, stabilnih institucija kojima se jamče demokracija, vladavina prava, ljudska prava te poštovanje i zaštita manjina. Brzina pristupnih pregovora stoga uvelike ovisi o napretku koji se ostvaruje u tom području.
„Vladavina prava neupitan je preduvjet za članstvo u EU-u. Ipak, zemlje zapadnog Balkana još se suočavaju s problemima povezanima s korupcijom i djelovanjem javnih institucija, koji stoje na putu njihovu ulasku u EU”, poručio je početkom 2021. godine Juhan Parts, član Evropskog revizorskog suda zadužen za ovu reviziju.
„Ovom ćemo revizijom ispitati pomaže li EU doista tim zemljama da ostvare napredak u navedenim područjima kako bi se uskoro mogle pridružiti Uniji.”
Odnosi EU-a sa zemljama zapadnog Balkana održavaju se u okviru tzv. „procesa stabilizacije i pridruživanja”. On podrazumijeva pružanje podrške vladavini prava, uglavnom u okviru političkog dijaloga, ali i osiguravanjem finansijske i tehničke pomoći za implementaciju potrebnih reformi.
Ukupno gledajući, EU je u periodu 2014. – 2020. zemljama zapadnog Balkana dodijelio oko 700 miliona eura za potporu vladavini prava i temeljnim pravima, što je 16 % iznosa koji EU izdvaja za te zemlje u okviru bilateralne pomoći.
