Šef OHR Kristijan Šmit, čiji mandat na poziciji visokog predstavnika ne priznaje Republika Srpska, jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savjetu bezbjednosti UN, jedini je stranac na toj poziciji koga, osim Srba, ne podržavaju ni Bošnjaci ni Hrvati.
Nominalno osmi visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, koji je na tu funkciju krajem maja 2021. postavljen odlukom ambasadora iz Savjeta za provođenje mira (PIK), ali ne i obavezujućom rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN, za manje od godinu i po dana, koliko boravi u BiH, uspio je da svojim (ne)radom razočara čak i dosadašnje najvjernije poštovaoce „likova i djela“ iz OHR, odnosno bošnjačke političare i javnost.
Za razliku od predstavnika vlasti u Republici Srpskoj, koji su Šmita zbog njegovog, najblaže rečeno, „klimavog“ legitimiteta od prvog dana nazivali „turistom“ koji nema mandat niti se može miješati u bilo kakve političke procese u BiH, politički predstavnici Bošnjaka i Hrvata imali su prilično velika očekivanja od njemačkog političara koji je na čelu OHR zamijenio Valentina Incka. Bošnjaci iz razloga što je svaki od Šmitovih prethodnika, manje-više, otvoreno radio na zaštiti bošnjačkih političkih i nacionalnih interesa, dok su Hrvati i njihovi predstavnici u Šmita polagali nade zbog tradicionalno dobrih veza CSU, njemačke stranke čiji je Šmit član, sa HDZ u Hrvatskoj i BiH.
Iznevjerena očekivanja
Međutim, Šmitova odluka da u oktobru prošle godine nametne izmjene Izbornog zakona kojima je uveden novi način popunjavanja Doma naroda parlamenta FBiH, a koje su, po tumačenju Bošnjaka, pogodovale Hrvatima i dovele do monopola HDZ u tom tijelu, dovela je do masovnih demonstracija ispred zgrade OHR u Sarajevu i zahtjeva da Šmit povuče svoju odluku ili da napusti BiH.
Posljednjih dana na Šmita se u Sarajevu vrši i veliki pritisak što do sada nije poništio odluku Narodne skupštine RS o usvajanju zakona o nepokretnoj imovini niti je, prema njihovom mišljenju, pokušao da spriječi proslavu Dana Republike Srpske 9. januara.
Hrvati, takođe, nisu zadovoljni Šmitovim dosadašnjim angažmanom, prije svega jer nije spriječio da Željko Komšić ponovo sjedne u fotelju hrvatskog člana Predsjedništva BiH, iako je pretežno izabran bošnjačkim glasovima, a lider HDZ BiH Dragan Čović u junu prošle godine optužio je Šmita da „narušava sve odnose u BiH“ zbog njegove tadašnje odluke da nametne način finansiranja opštih izbora.
Politički analitičar Velizar Antić za Srpskainfo kaže da je Kristijan Šmit uspio da za godinu i po dana, otkako se nalazi na čelu OHR, napravi ono što nisu uspjeli svi njegovi prethodnici u protekle tri decenije, a to je da protiv sebe okrene sva tri naroda u BiH.
– Za razliku od nekih prethodnih visokih predstavnika, koji prije svega nisu odgovarali Srbima i koje Srbi nisu voljeli, Šmitom nisu zadovoljni ni Bošnjaci. Oni su bili zadovoljni prethodnim visokim predstavnicima, koji su radili samo na štetu srpskih interesa, ali Šmit sada donosi odluke koje ne odgovaraju ni Bošnjacima. Čak su i Hrvati, koji su mislili da će zbog veza koje Šmit preko svoje CSU ima s HDZ biti blagonaklon prema njima, razočarani jer nisu dobili ono što su očekivali. Izgleda da su svi nezadovoljni Šmitom, za razliku od njegovih prethodnika koji su iritirali samo Srbe – podsjeća Antić.
On, između ostalog, ocjenjuje da se Šmit u BiH „nije najbolje snašao“, te da je, kako kaže, prilično jasno da je „pogubio konce“.
– On ima tu neku vrstu tereta da u suštini nije ono za šta se predstavlja, budući da njegov mandat nije potvrđen u UN. Radi se, u svakom slučaju, o jako zanimljivoj pojavi u BiH. Na početku, sa nekim svojim izjavama, možda je i ulivao određenu nadu. Mislim da se ubrzo nakon toga prilično pogubio i da je ispustio konce iz ruku. Nekoliko puta je, recimo, najavljivao određene odluke pa je poslije te odluke povlačio kad je vidio kako reaguju Bošnjaci i da oni to neće prihvatiti. Dopustio je da ulica utiče na njegove odluke i tu je izgubio kredibilitet. Svojim djelovanjem sam je sebi smanjivao autoritet i nije ispoštovao ono što je na početku mandata govorio. Lično je doprineo tome da mu ljudi u BiH ne vjeruju i da nije neko čije se odluke poštuju. Zato sada i svjedočimo potpunom raspadu sistema – ocjenjuje Antić.
Skresana krila OHR
Sociolog i univerzitetski profesor, Slavo Kukić, takođe smatra da u „onome što je Šmit radio u BiH, posebno u posljednjih pola godine“, ima dosta argumenata za kritiku.
– Tu, prije svega, mislim na ono što je radio s izbornim zakonom na dan održavanja izbora. Takođe, činjenica je da se ne oglašava o ponovo usvojenom zakonu u Narodnoj skupštini RS o državnoj imovini, a najavljivao je da će preduzeti mjere koje će to pitanje srediti – kaže Kukić za Srpskainfo.
On, međutim, tvrdi da razloge Šmitovog „nesnalaženja“ u zamršenim političkim i nacionalnim odnosima u BiH ne treba tražiti u njegovoj ličnosti, već u tome što, kaže Kukić, OHR nema više snagu kakvu je imao u prošlosti.
– Razlika između Šmita i njegovih prethodnika je u tome što za neke robusnije akcije OHR nema više podršku ni u Vašingtonu niti u Briselu. Ovdašnji vlastodršci i etnokabadahije savršeno dobro znaju da je moć OHR drastično skresana u odnosu na vrijeme Pedija Ešdauna, Volfganga Petriča ili neki drugih visokih predstavnika, te da se u skladu s tim mogu dosta komotnije ponašati – kaže Kukić.
POLITIČKE IGRE I SMEĆE
Za razliku od odluka kojima je uspio da protiv sebe okrene političke predstavnike i većinu javnosti kod sva tri konstitutivna naroda, Kristijan Šmit je među običnim svijetom stekao dosta simpatija kad je sredinom prošle godine, nediplomatski i netaktično, pred kamerama osuo „paljbu“ po političarima u BiH.
– Smeće, potpuno smeće! U ovoj državi ljudi igraju političke igre. Ne ljudi, nego političari. Dosta mi je ovoga! Oprostite što sam ovako glasan, ali mi je preko glave svih ovih uvreda koje su potpuno pogrešne – reagovao je Šmit na novinarsko pitanje o izmjenama Izbornog zakona.
Boris Knežević/srpskainfo.com
