Njemački diplomata Kristijan Šmit od dolaska u fotelju visokog predstavnika u BiH ne uživa podršku političkog vrha Srpske, jer prilikom imenovanja nisu u potpunosti ispoštovane procedure, a njegov mandat bi mogao doći pod lupu i Bundestaga zbog optužbi koje dolaze od sunarodnika da je poljuljao imidž zemlje iz koje dolazi.
Grupa bivših diplomata i stručnjaka za Balkan uputila je pismo Komitetu za spoljne poslove Bundestaga u kojem traže, kako su naveli, opoziv Šmita sa pozicije visokog predstavnika, međutim sagovornici “Glasa” smatraju da su male šanse da Šmit napusti OHR i mjesto visokog predstavnika.
Profesor međunarodne politike Srđan Perišić podvlači da iza Šmita stoji više Vašington, odnosno njihove određene strukture u Berlinu.
– Njegovo prisustvo u BiH je izazvalo i izaziva, ipak, sramotu Nemačke, jer se na kraju njegov rad u ovoj zemlji fakturiše toj zemlji. Tamo se sada javljaju određene politike koje su nezadovoljne brukanjem Nemačke, jer je svu svoju snagu i sposobnost podredio američkim interesima, što mnogima smeta – istakao je Perišić za “Glas”.
I oni su, dodao je, svjesni da je Šmit u sukobu sa Republikom Srpskom koja ga ne priznaje, kao ni dvije svjetske velesile, a poljuljani su odnosi sa bošnjačkom stranom zbog izmjene propisa u FBiH.
– Nemci su očekivali da će njegovo delovanje u Sarajevu ići glatko, jer je iz Nemačke, ali sada gledamo te pukotine na samom Zapadu, a on je jedna od njih – istakao je Perišić.
Stručnjak za međunarodne odnose Miloš Šolaja smatra da se u Šmitovom slučaju, na prvom mjestu, ne može govoriti o opozivu, jer nema nijednu institucionalnu potvrdu da je visoki predstavnik.
– Samim tim, a kao što se i vidi u BiH, nema nikakav autoritet. Iz početka se to pokušavalo malo sakriti time da ga možda Bošnjaci prihvataju, ali se vidi da je uspio da zarati sa svim stranama, tako da je moguće da pojedini iz unutrašnjih njemačkih politika, smatrajući ga predstavnikom diplomatije, pokrenu priču o njegovom povratku – rekao je Šolaja za “Glas”.
Prema pisanju njemačkog “Špigla” bivše njemačke diplomate i stručnjaka za Balkan u pismu optužuju Šmita da je nanio štetu mirovnom procesu u BiH kao i imidžu Njemačke, dodajući da su, od imenovanja 2021, njegove aktivnosti “promovisale nacionalističke snage i štitile one koji rade na potkopavanju i uništavanju države”.
Tako je, prema pisanju tog medija, dozvolio hrvatskoj Vladi da ga iskoristi za promjene izbornog zakona u BiH te da je dao lažne informacije tokom obraćanja Odboru Britanskog parlamenta o nalogu koji je dobio iz Hrvatske.
– Autori, uključujući bivšeg njemačkog ambasadora u Sjevernoj Makedoniji i bivše zaposlene u administraciji visokog predstavnika pozivaju da bude učinjeno sve što je potrebno za njegovu smjenu – navedeno je u pismu, koje je, kako su prenijeli pojedini mediji krajem prošle sedmice, Šmit odbacio, tvrdeći da autori operišu očiglednim lažima.
Sve je više onih koji su nezadovoljni njegovim ponašanjem u BiH, a za razliku od većine prethodnika u fotelji visokog predstavnika uspio je da za veoma kratko vrijeme navuče kritike i od dijela bošnjačkih političkih predstavnika, dok se za sada, uglavnom, hrvatski političari suzdržavaju da iznose kritike, jer im na ruku idu izmjene izbornih pravila koje je Šmit nametnuo u izbornoj noći.
Kasumović
Nekadašnji funkcioner SDA, danas lider stranke BHI-KF Fuad Kasumović nedavno je govorio o aktuelnim političkim temama i tom prilikom postao prvi političar iz FBiH koji je osporio legitimitet Kristijana Šmita.
On je tada ocijenio da Šmit igra na štetu BiH te upitao kako je legalan, ko ga je imenovao, ako tamo u Savjetu gdje se imenuje nije imao punu podršku.
Glas Srpske
