Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU, ali sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje, rekao je Luiđi Soreka, šef Delegacije EU u intervjuu “Nezavisnim novinama”.
“Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima”, kaže on.
NN: Prije svega, hajde da pokušamo razjasniti šta zapravo znače naše obaveze na evropskom putu i kada možemo očekivati održavanje prve međuvladine konferencije?
SOREKA: Suštinski, u posljednjih 12 mjeseci ništa se nije promijenilo. Naš stav je od početka isti. Da bi Savjet EU mogao donijeti odluku o održavanju prve međuvladine konferencije, Evropska komisija mora pripremiti pregovarački okvir. Da bi Komisija to mogla učiniti, BiH treba da ispuni tri uslova. Mi često kažemo da su to “dva plus jedan”. Prvi su usvajanje dva zakona: jednog koji se odnosi na Visoki sudski i tužilački savjet BiH, odnosno nastavak reforme u oblasti vladavine prava iz poglavlja 23 i 24, te izmjene Zakona o sudovima kojima bi bilo uspostavljeno apelaciono odjeljenje Suda BiH. Ono “plus jedan”, koje je jednako važno, jeste imenovanje glavnog pregovarača.
NN: Ali zar to nije gotovo tehničko pitanje? Trebalo bi da to bude stručna osoba koja koordiniše posao, a kod nas je to postalo veliko političko pitanje.
SOREKA: Slažem se. Političke odluke ne donosi glavni pregovarač, već političke institucije koje stoje iza te osobe. Glavni pregovarač je zapravo glas institucija tokom pregovora. Ali, u trenutnoj situaciji, uz probleme u državnoj koaliciji, i to je postalo ozbiljno političko pitanje.
NN: Meni ovo liči na situaciju kada neko želi da se upiše na fakultet. Ovo nije ni početak studiranja, a kamoli diplomiranje. Ovo je tek ispunjavanje uslova da biste uopšte mogli pristupiti prijemnom ispitu, zar ne?
SOREKA: Ja bih rekao da je to kao ispunjavanje uslova za ulazak u klub. Još niste ušli u klub, ali ste ispunili uslove da možete započeti proces ulaska. Ovo je kraj početne faze procesa, ali pravi posao tek slijedi.
NN: Ali do pregovora očigledno nećemo doći tako brzo.
SOREKA: Nažalost, izgubljeno je mnogo vremena. Sjećam se marta 2024. godine. Tada još nisam bio u BiH, ali sam se pripremao za svoj mandat. I dalje se sjećam slika ljudi širom zemlje koji su slavili odluku o otvaranju pregovora i nosili zastave. Dvije i po godine kasnije moram iskreno reći da je razočaravajuće što nekoliko osnovnih koraka, koji su odavno trebali biti završeni, još nije urađeno. Istovremeno, BiH je ušla u jedan od najtežih političkih perioda u posljednjih 30 godina. Imali smo ozbiljnu političku krizu, raspad državne koalicije prije više od godinu dana, ali i brojne druge unutrašnje i geopolitičke izazove. Ne navodim to kao opravdanje, samo želim reći da je u zemlji sa tako složenim sistemom, kakva je BiH, sve mnogo teže kada nema međusobnog povjerenja i dijaloga među političkim akterima.
NN: Da vas pitam otvoreno, da li zaista vjerujete da vladajuće koalicije u BiH iskreno žele da zemlja postane članica EU?
SOREKA: Kada razgovaram s političkim liderima ili ih slušam u javnosti, gotovo svi deklarativno kažu da žele članstvo u EU. Međutim, sudeći po onome što sam vidio tokom protekle dvije godine, moram priznati da imam određene sumnje. Bilo je trenutaka kada su drugačiji pristup i spremnost na kompromis mogli pomoći da se prevaziđu prepreke. Nažalost, takav duh kompromisa nije postojao.
NN: Možete li biti konkretniji?
SOREKA: Pogledajte zakone koji još nisu usvojeni. Pogledajte imenovanje glavnog pregovarača. Ili, možda još važnije, sprovođenje Reformske agende. To je pitanje koje se direktno tiče građana BiH. Nedostatak političke volje za sprovođenje reformi glavni je razlog zbog kojeg kasnimo. Na papiru je dogovoreno 113 reformskih koraka. Međutim, kada je trebalo postići konkretne političke dogovore kako bi počela isplata evropskih sredstava i realizacija reformi, proces je praktično stao. Od novembra prošle godine, kada je Reformska agenda usvojena, pa do danas, kraja jula, još nismo ni počeli njeno stvarno sprovođenje. Zbog toga moram zaključiti da ono što se govori u principu nije praćeno konkretnim djelima.
NN: Šta će se dogoditi ako se i dalje ništa ne bude dešavalo? Djelimično zamjeram i evropskim diplomatama, jer gotovo svake godine slušamo kako je “ova godina presudna” ili “ova sedmica odlučujuća”, pa se građani često pitaju zašto je sada drugačije nego ranije?
SOREKA: Evo konkretno: kada je riječ o Reformskoj agendi, rokovi koji postoje imaju stvarne posljedice. Ako BiH do kraja 2026. ne ispuni određene obaveze, izgubiće 373 miliona evra evropskih sredstava. Na to treba dodati i 108 miliona evra koje je već izgubila prošle godine. Ako ni preostale reforme ne budu usvojene do kraja 2027. godine, izgubiće i ostatak predviđenih sredstava. Dakle, više ne govorimo o mogućem riziku, cijena nečinjenja se već plaća.
NN: Želio bih otvoriti još jednu temu – sistem EES. Građanima je predstavljen kao nešto što će putovanja učiniti jednostavnijim, bržim i efikasnijim. Međutim, mnogi danas smatraju da je prelazak granice postao komplikovaniji nego ranije.
SOREKA: Razumijem sve te primjedbe. Razumijem ih i kada vidim duge kolone na graničnim prelazima. Ali dozvolite mi da napravim korak unazad. Sistem EES osmišljen je prvenstveno radi unapređenja bezbjednosti evropskog kontinenta. Njegova svrha je borba protiv zloupotrebe identiteta i prekograničnog kriminala.
Od početka primjene sistema EES, hiljade osoba identifikovane su kao osobe koje su prekršile propise država članica, a zahvaljujući sistemu EES izvršene su i stotine hapšenja. To je važno imati na umu. Istovremeno, govorimo o ogromnom informacionom sistemu koji obuhvata područje sa više od 500 miliona stanovnika. Žao mi je zbog problema s kojima se građani trenutno suočavaju na terenu. Ipak, cilj ovog sistema je izuzetno važan. Smatram da on doprinosi bezbjednosti i građana BiH. Međutim, po mom mišljenju, i dalje postoji prostor za poboljšanja. Treba naglasiti i da države članice imaju određenu fleksibilnost u njegovoj primjeni. U ovom slučaju, prije svega govorimo o Hrvatskoj. Ako čekanja na granici pređu određeni prag, države članice imaju mogućnost da privremeno obustave primjenu sistema EES kako bi smanjile gužve.
NN: Ali građanima je mnogo toga bilo obećano. Najavljivana je aplikacija putem koje bi putnici unaprijed mogli prijaviti svoj dolazak na granicu. Međutim, Hrvatska sada kaže da za sada nije spremna da uvede takvo rješenje. Takođe je najavljeno da će postojati mobilni policijski službenici koji će obilaziti vozila i obavljati kontrolu direktno u kolonama, i druge stvari…
SOREKA: Želim Vas uvjeriti da moja kancelarija, kao i svi u EU koji rade na ovom pitanju, ulažu maksimalne napore kako bi se ovaj sistem unaprijedio, da planirana rješenja budu što prije uvedena i da EES postane sistem koji građanima donosi više koristi nego poteškoća.
NN: Koju vrstu poruke možemo poslati građanima? Na primjer, da će se sistem unaprijediti, bolje funkcinoisati možda dogodine…
SOREKA: Za potpunu implementaciju ovakvog informacionog sistema potrebno je određeno vrijeme. Radi se na tome da se njegov uticaj na svakodnevni život građana svede na najmanju moguću mjeru. U svakom slučaju, države članice imaju ovlaštenje da privremeno obustave primjenu sistema ukoliko bi čekanja i problemi postali neprihvatljivi.
NN: Da li će sistem proraditi onako kako je zamišljen? Da li ćemo uskoro imati uređaje na kojima ćemo sami skenirati pasoše i automatski prolaziti identifikaciju?
SOREKA: Svakako, to jeste krajnji cilj.
NN: Nisam nimalo ljubomoran zbog toga što Ukrajina napreduje na evropskom putu. Smatram da je to zaslužila, ali mnogi građani BiH imaju osjećaj da je naša zemlja pomalo zapostavljena. Ukrajina je danas mnogo više u fokusu nego ranije, pa dio javnosti smatra da smo mi gurnuti u drugi plan…
SOREKA: Zašto gledate tako daleko? Pogledajte odmah preko granice – Crnu Goru. Crna Gora ostvaruje izuzetan napredak i nalazi se na samom pragu članstva u EU. Pristupni pregovori su u završnoj fazi. Pogledajte Albaniju. Znate da sam prije dolaska ovdje radio u Albaniji i veoma sam ponosan na ono što je tamo postignuto. Prije godinu dana Albanija nije imala otvoreno nijedno pregovaračko poglavlje. Za samo godinu dana otvorila je sva poglavlja, a sada ih već zatvara. Crna Gora je zatvorila 28 poglavlja, Albanija je otvorila sva i već napreduje ka njihovom zatvaranju. Šta se dogodilo? Jednostavno su uradili ono što je bilo potrebno. Isto se dogodilo sa Ukrajinom i Moldavijom. Uprkos svim teškoćama, među političkim akterima postojao je duh zajedništva, spremnost na kompromis i međusobno povjerenje. Postojao je jasan zajednički cilj – članstvo u EU. Nažalost, takav duh danas ne vidim u BiH. Ali uvijek ponavljamo isto: Pomozite nam da vam pomognemo.
NN: U posljednje vrijeme mnogo se govori o američkim investicijama u BiH. Južna gasna interkonekcija samo je jedan od primjera. Da li EU pozdravlja dolazak investitora i iz drugih zemalja, izvan EU? Dio javnosti pokušava to predstaviti kao svojevrsno takmičenje između EU i SAD…
SOREKA: Mi imamo svoja pravila. Istovremeno, BiH, kao zemlja kandidat za članstvo u EU, takođe ima obavezu da poštuje određena pravila. Prije svega mislim na Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji predstavlja ugovorni odnos između EU i BiH. Zbog toga Evropska unija svoje investicije usmjerava u skladu sa sopstvenim pravilima i prioritetima. Kada je riječ o energetici, naš prioritet su ulaganja u solarnu energiju, energiju vjetra i druge obnovljive izvore energije. Upravo pripremamo realizaciju dva veoma važna projekta vjetroelektrana u različitim dijelovima BiH, koji će značajno doprinijeti energetskoj tranziciji zemlje. Što se tiče Južne gasne interkonekcije, o tome sam već javno govorio. EU nije protiv tog projekta. Naprotiv, on može pomoći BiH da smanji zavisnost od ruskog prirodnog gasa. Jedino što tražimo jeste da se taj projekat realizuje u skladu sa obavezama koje BiH ima kao zemlja kandidat za članstvo u EU.
