Premijer najavio da će od januara minimalne zarade iznositi 1.000, 1.250 i 1.400 eura, zavisno od nivoa obrazovanja. Očekuje da će u aprilu minimalna penzija dostići oko 550, a prosječna približno 600 eura. Tvrdi da ukidanje doprinosa za PIO neće ugroziti penzionere, te da će Euromodel biti održiv i nakon izbora 2027. godine
Predsjednik Vlade Milojko Spajić saopštio je da će država garantovati redovnu isplatu penzija i nakon što doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje budu svedeni na nultu stopu, navodeći da program „Euromodel“ predstavlja ulaganje u ostanak radno sposobnog stanovništva u Crnoj Gori pred ulazak države u Evropsku uniju.
Gostujući u emisiji „Okvir“ na TVCG, Spajić je kazao da je reforma dugo pripremana i da je za njeno predstavljanje izabran trenutak kada je Crna Gora, prema njegovim riječima, ispunila gotovo sve tehničke obaveze iz evropske agende.
– Tehnički smo u potpunosti pripremljeni za Evropsku uniju i sada nam predstoji politički put ka članstvu. Mislim da je ovo pravi trenutak da se sprovede i ova reforma – rekao je Spajić.
Tri nivoa minimalne zarade
Programom je predviđeno da od januara minimalna zarada iznosi 1.000 eura za zaposlene sa osnovnim i nižim nivoom obrazovanja, 1.250 eura za one sa srednjom stručnom spremom i 1.400 eura za visokoobrazovane.
Spajić očekuje da će rast zarada dovesti i do povećanja penzija, pa bi u aprilu minimalna penzija trebalo da iznosi oko 550, a prosječna približno 600 eura.
On je ocijenio da je povećanje zarada neophodno kako bi se ublažio očekivani odlazak stanovništva nakon pristupanja Evropskoj uniji. Pozivajući se na iskustva 13 država koje su postale članice EU od 2004. godine, kazao je da su neke od njih poslije pristupanja izgubile i do petine stanovništva.
– Ne treba da predviđamo ono što se već dogodilo 13 puta. Uz velike koristi koje članstvo u Evropskoj uniji donosi, postoje i izazovi, među kojima je odlazak stanovništva. Kada ljudi jednom odu i formiraju porodice i karijere u drugim državama, veoma ih je teško vratiti – naveo je premijer.
Kao primjer je izdvojio Hrvatsku, tvrdeći da se iseljavanje počelo usporavati kada je prosječna neto zarada dostigla približno 1.400 eura.
Prema njegovim riječima, Euromodel je nastavak istog ekonomskog pravca koji je započet programima „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“.
– To su praktično isti programi i isti, veoma predvidiv pravac od 2021. godine. Do sada smo pokazali da su reforme koje smo sproveli bile održive i korisne za građane – rekao je Spajić.
Na pitanje da li vjeruje da će Euromodel biti održiv i poslije parlamentarnih izbora u junu 2027. godine, odgovorio je potvrdno. Odbacio je i mogućnost da će zbog većih troškova rada doći do masovnog zatvaranja malih preduzeća i otpuštanja zaposlenih.
„Realni život nije Excel“
Spajić smatra da se doprinosi ne mogu posmatrati kao trajno stabilan budžetski prihod ukoliko zemlju napusti između 100.000 i 150.000 radno sposobnih ljudi.
– Ako vam ode toliko ljudi, gdje je onda ta stabilnost prihoda? Mislim da je sada posljednji trenutak da se ovakva reforma sprovede – kazao je premijer.
Naveo je da su Evropska komisija, Međunarodni monetarni fond i Svjetska banka upoznati sa programom i da očekuje njihove analize i komentare. Istovremeno je poručio da fiskalna politika nije dio pravne tekovine EU o kojoj Evropska komisija odlučuje na način na koji se odlučuje o pregovaračkim poglavljima.
Podsjetio je da su predstavnici međunarodnih finansijskih institucija krajem 2020. godine procjenjivali da Crna Gora neće moći da se zaduži na međunarodnom tržištu bez smanjenja zarada i penzija, što Vlada tada nije prihvatila.
– Razumijem kreditne analitičare jer sam i sam bio jedan od njih, ali realni život nije Excel. Moram da razumijem ljude koji žive u Crnoj Gori, političku dinamiku i pristupanje Evropskoj uniji. Vrijedi investirati u zaustavljanje odlaska mladih i radno sposobnih ljudi – poručio je Spajić.
Ministar finansija nije glasao
Govoreći o ulozi ministra finansija Novice Vukovića u pripremi programa, Spajić je kazao da je on bio upoznat sa Euromodelom, ali da na telefonskoj sjednici Vlade nije glasao ni za ni protiv predloženih rješenja.
Prema njegovim riječima, Vuković je zatražio dodatno vrijeme za analizu, što je premijer ocijenio razumljivim s obzirom na to da Ministarstvo finansija u ovom periodu priprema budžet i pregovara sa gotovo 100 potrošačkih jedinica.
Spajić je naveo da na telefonskim sjednicama često ne glasaju svi članovi Vlade jer se sjednica završava čim se obezbijedi potrebna većina.
Nije, međutim, precizno saopštio imena članova tima koji je pripremao program, ponavljajući da „tim koji pobjeđuje ne treba mijenjati“. Kazao je da su konsultovani predstavnici sindikata i poslodavaca, sa kojima je tokom godine više puta razgovarao o povećanju zarada.
Premijer očekuje podršku parlamentarne većine, a smatra da nema razloga da protiv programa bude ni opozicija.
Na primjedbe da detaljna fiskalna analiza nije predstavljena javnosti, da Euromodel nije bio predviđen ranijim programskim dokumentima Vlade i da nije prošao javnu raspravu i Socijalni savjet, Spajić je odgovorio da su analize rađene dugo i detaljno.
– Nemam problem da predstavimo svaki podatak i svaki fiskalni uticaj onakav kakav jeste – kazao je on.
Opštinama obećana zaštita prihoda
Jedan od šest predloženih zakona odnosi se na finansiranje lokalnih samouprava, koje su izrazile zabrinutost zbog mogućeg smanjenja prihoda.
Spajić tvrdi da Euromodel neće ugroziti opštinske budžete jer će, uprkos smanjenju pojedinih poreskih stopa, rast bruto zarada povećati osnovicu na koju se porez obračunava.
Prema predstavljenom rješenju, dio zarade iznad 700 eura trebalo bi da bude oporezovan stopom od devet odsto. Spajić je objasnio da će veća poreska osnovica donijeti opštinama više prihoda, iako bi stopa na dio zarade iznad 1.000 eura bila smanjena sa 15 na devet odsto.
– Model ni na koji način ne ugrožava prihode opština. Država će biti uz njih ukoliko prihodi budu niži, iako ne očekujemo da će se to dogoditi – rekao je premijer.
Dodao je da nijedna opština ne može dobiti garanciju za finansijsku stabilnost ukoliko sama urušava svoj sistem, ali da će Vlada razmotriti svaki konstruktivan predlog, posebno kada je riječ o manje razvijenim opštinama na sjeveru.
Izmjenama Zakona o radu predložena je zaštita zaposlenih od pokušaja poslodavaca da promjenom sistematizacije ili naziva radnog mjesta izbjegnu obavezu isplate nove minimalne zarade.
Poslodavci, prema predlogu, neće moći da zaposlenima koji su bili u radnom odnosu 31. avgusta 2026. godine naknadno utvrde niži nivo kvalifikacije ukoliko bi to dovelo do isplate manje minimalne zarade.
Ista zaštita važila bi u slučaju promjene naziva ili opisa radnog mjesta, kao i kada zaposleni prekine radni odnos, pa se kod istog poslodavca ponovo zaposli na istim ili pretežno sličnim poslovima.
– Želimo da spriječimo nesavjesne poslodavce da iskoriste vremenski prostor i promjenom sistematizacije ili ugovora o radu izvrše pritisak na zaposlene da prihvate nižu zaradu – objasnio je Spajić.
Porez na dobit i podrška maloj privredi
Predloženim izmjenama Zakona o porezu na dobit pravnih lica bila bi ukinuta srednja stopa od 12 odsto. Dobit do 100.000 eura oporezivala bi se po stopi od devet odsto, dok bi se dio iznad tog iznosa oporezivao stopom od 15 odsto.
Spajić je kazao da se na taj način štite mala i mikropreduzeća, kojima je akumulirani profit potreban za ulaganja, rast, zadržavanje radnika i povećanje konkurentnosti.
– Te stope su i dalje među najnižima u Evropi. Pravedno je da kompanije, kada već ostvare veći profit, nešto veći dio izdvoje za javni interes – naveo je premijer.
Spajić je uvjerava penzionere da promjena neće uticati ni na obračun ni na visinu njihovih primanja.
– Država garantuje isplatu penzija. Ovaj model ni na koji način ne utiče na njihov obračun. Penzije će moći samo da rastu zbog povećanja bruto zarada – rekao je Spajić.
Objasnio je da se svi porezi, doprinosi, akcize i carine od 2009. godine slivaju u jedinstveni državni trezor, iz kojeg se finansiraju penzije, zarade i ostale obaveze. Zbog toga, kako tvrdi, penzije ni do sada nijesu isplaćivane isključivo iz doprinosa za PIO.
U matičnu evidenciju će se, prema njegovim riječima, i dalje unositi iznos bruto zarade, kako bi se lični koeficijent i buduća penzija obračunavali na isti način kao do sada.
Spajić je najavio i kvartalno usklađivanje vrijednosti penzije za jedan lični bod – 1. januara, 1. aprila, 1. jula i 1. oktobra – na osnovu kretanja potrošačkih cijena i prosječnih zarada u prethodna tri mjeseca.
Ukoliko do kraja godine bude potpisan opšti kolektivni ugovor i obračunska vrijednost koeficijenta poraste sa 90 na 100, januarske penzije bile bi usklađene sa rastom zarada. Efekti Euromodela na penzije, prema premijerovoj procjeni, bili bi vidljivi već u aprilu.
Ako kolektivni ugovor ne bude potpisan, Vlada je, kako je kazao, spremna da razmotri dodjelu 100 eura penzionerima tokom zime kao neku vrstu zaštite od rasta troškova života.
Poslodavci traže dodatno vrijeme
Spajić je kazao da je na sastanku sa više od 100 privrednika čuo njihove primjedbe i zabrinutosti, ali da su problemi koje su iznijeli uglavnom bili specifični za pojedine djelatnosti i regione.
Predlog da se privredi ostavi još dvije godine za pripremu za veće troškove rada nije, kako tvrdi, iznijet na tom sastanku, već naknadno u javnosti.
– Ti ljudi se pripremaju decenijama, a i dalje nijesu spremni. Ne znam šta bi dodatna godina, dvije ili deset promijenile. Negdje moramo staviti javni interes iznad svega – rekao je Spajić.
On smatra da Crna Gora ne može dugoročno graditi privredu na jeftinoj radnoj snazi, već da mora povećavati produktivnost i konkurentnost.
Ocijenio je da bi, u slučaju da između 100.000 i 150.000 građana napusti državu nakon otvaranja evropskog tržišta rada, posljedice po ekonomiju i penzioni sistem bile mnogo veće od privremenog rasta budžetskog deficita.
Prema njegovoj računici, razlika između deficita od nešto više od tri i nešto više od pet odsto iznosila bi između 150 i 200 miliona eura.
– To nije trošak, već kapitalna investicija u ljude i njihov ostanak u Crnoj Gori. Ne želim da naše ljude zamijenimo uvozom radne snage. Borim se da ovdje ostanu naša djeca i ljudi koji su ovdje odrasli i žele da grade život u svojoj zemlji – zaključio je Spajić.
