Republika Srpska se suočava sa sve izražajnijim deficitom porodičnih ljekara jer mladi doktori sve rjeđe biraju ovu granu medicine i radije se odlučuju za druge, atraktivnije specijalizacije.
Ovaj dugogodišnji problem u prvi plan izbija širom Srpske, gdje se domovi zdravlja bore sa preopterećenjem i nedostatkom kadra.
Predsjednik Strukovnog sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić za Srpskainfo upozorava da se sa ovim problemom suočavaju gotovo sve lokalne zajednice.
– U Trebinju je po normativima potrebno 14 timova, a imaju trenutno 10 ljekara. Oko 8.000 građana Trebinja u ovom trenutku uopšte nema svog izabranog doktora. Jedna ambulanta tamo trenutno uopšte ne radi, pa ostali timovi preuzimaju njene pacijente – navodi Mišić.
On objašnjava da je ključni razlog bjekstva mladih ljekara iz domova zdravlja slabiji materijalni položaj i nesnosan obim posla.
– Doktori porodične medicine imaju najniže koeficijente. Ljekar koji radi u bolnici ili na kliničkom centru ima oko 320 do 350 KM veću početnu platu od doktora porodične medicine sa minimalnim kvalifikacijama. Naravno da će svi radije otići u bolnicu – objasnio je Mišić.
Pored plata, preostale ljekare guši i radna norma koju je nemoguće ispuniti na kvalitetan način.
– Normativ je da jedan porodični ljekar u smjeni ima do 25 pacijenata, od kojih bi pet dolazilo na preventivne preglede. U praksi, naši ljekari dnevno pregledaju između 60 i 80 pacijenata. Oni nemaju vremena da se posvete ljudima, da ih saslušaju i urade prevenciju. Zato pacijenti danas porodične ambulante doživljavaju samo kao mjesto gdje idu po uputnicu za specijalistu – rekao je Mišić.
On upozorava da zdravstveni sistem u Srpskoj nema dugoročnu kadrovsku strategiju, te da se ovaj problem taloži još od 2009. godine kada je potpuno urušeno planiranje kadrova.
– Nama nije potrebna samo reforma zdravstva, nego nova zdravstvena politika. Porodični ljekar može da riješi oko 80 odsto zdravstvenih problema našeg stanovništva. Ulaganje u primarnu zdravstvenu zaštitu je ulaganje u zdravlje i ekonomiju, jer kvalitetna prevencija smanjuje broj bolovanja i potrebu za skupim bolničkim liječenjem. Država mora hitno učiniti porodičnu medicinu atraktivnijom kroz veće plate i pogodnosti, prije nego što u potpunosti ostanemo bez ljekara – smatra Mišić.
Dugogodišnji problem ponovo je došao u fokus usljed privremene reorganizacije rada pojedinih ambulanti u Domu zdravlja Banjaluka zbog ljetnjih odmora, odlazaka u penziju i upućivanja na specijalizacije.
Iz te ustanove objavili su da izmijenjen režim rada u dijelu ambulanti traje do 1. septembra. Načelnica Službe porodične medicine Anastasija Stokanović navodi da je tokom ljeta nemoguće održati dosadašnji obim rada u mreži od 33 ambulante. Podaci Doma zdravlja Banjaluka pokazuju da će ova ustanova samo do kraja ove godine ostati bez 11 doktora porodične medicine zbog odlaska u penziju, dok bi u naredne tri godine mogla ostati bez dodatna 22 specijalista.
Istovremeno, interesovanje mladih ljekara za ovu granu medicine gotovo da ne postoji. Na posljednjem konkursu raspisano je deset specijalizacija iz porodične medicine, a prijavilo se svega pet kandidata, dok za urgentnu medicinu nije pristigla nijedna jedina prijava.
Dekan Medicinskog fakulteta u Banjaluci Ranko Škrbić potvrdio je da mladi doktori masovno biraju kliničke specijalizacije.
– Sve ono što je možda profitabilnije, poput pojedinih kliničkih specijalnosti, mladi ljekari radije biraju, dok su manje zainteresovani za primarnu zdravstvenu zaštitu. Resorno ministarstvo mora pronaći način da se taj problem prevaziđe, a Medicinski fakultet će nastaviti da kvalitetno priprema kadar koji domovi zdravlja upućuju na specijalizaciju – izjavio je nedavno Ranko Škrbić.
