Ustavni sud BiH oborio je dio akata Narodne skupštine RS, koji se odnose na vraćanje nadležosti. Struka ima različita mišljenja a analitičari smatraju da sve to ide u korist SNSD-a.
Piše: Dragan Maksimović/DW
Narodna skupština Republike Srpske usvojila je u decembru prošle godine Deklaraciju i niz zaključaka u kojima se traži od entitetskih institucija da u roku od šest mjeseci donesu zakone kojima će definisati vraćanje nadležnosti u oblasti indirektnih poreza, pravosuđa i vojske. Rok od šest mjeseci je istekao prije nekoliko dana, a nijedan zakon ovog sadržaja nije upućen u parlamentarnu proceduru.
Ustavni sud Bosne i Heregovine je ipak osporio dijelove tih zaključaka, koji su za struku iz RS političkog karaktera i kao takvi nisu mogli ni biti predmet razmatranja suda.
Polarizacija struke
„Ustavni sud nema nadležnost da ocjenjuje ustavnost političkih akata i stavova koje je ispoljila NSRS. Ustav ne definiše nadležnost Ustavnog suda u ovom smislu, već jedino može da ocjenjuje ustavnost pravnih akata“, kaže profesor Ustavnog prava iz Banjaluke, Mile Dmičić.
Njegov kolega iz Mostara, profesor Nurko Pobrić, nema dilemu u ovom slučaju. Radi se o tome, poručuje, da Republika Srpska želi vratiti državne nadležnosti, što je i bilo predmet spora. Odlukom suda je definisano da nadležnost nad ovim pitanjima, ima država.
„I da su zakoni BiH nadređeni zakonima entiteta. Dakle, u složenoj državi ili saveznoj državi, da je uslovno nazovemo tako, pravni poredak savezne vlasti je iznad pravnog poretka federalnih jedinica, u našem slučaju entiteta“, kaže Pobrić.
Sa političke pozornice RS, odluka Ustavnog suda BiH znači samo pogoršanje odnosai zaoštravanja krize. Predsjednik Narodne skupštine, Nedeljko Čubrilović, kaže da svaki akt koji je usvojen na NSRS ima politički karakter, a ne pravni.
Stvarnost ili šala
„Nadležnost Ustavnog suda BiH nije ni bila da ih kao takve razmatra i ocjenjuje. Potpuno je jasno da je ovdje riječ o političkoj, a ne pravnoj odluci Ustavnog suda BiH, koji je ovim izašao izvan svojih nadležnosti propisanih Ustavom BiH“, rekao je Čubrilović.
Njegov koalicioni partner Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH i prvi čovjek SNSD-a, poručuje da neće odustati od plana koji je zacrtan na Narodnoj skupštini i da sud nije imao nadležnost nad ovim pitanjima.
„Ovo samo pokazuje koliko je BiH trula u svom institucionalnom kapacitetu. Takve presude ničemu ne doprinose. Kada sam razgovarao sa ministricom Velike Britanije, rekao sam – nećete nas zaustaviti. Nećete slomiti našu volju“, rekao je Dodik, komentarišući odluku suda.
Koliko je volja slomljena, posebno nakon uvođenja sankcija Mioradu Dodiku i Željki Cvijanović od strane Velike Britanije, govori podatak da nijedan od zaključaka Narodne skupštine nije sproveden. Rok od šest mjeseci bio je postavljen u decembru, ali je nakon toga sve „prolongirano“.
Analitičari smatraju da je upravo zbog toga, fudbalskim riječnikom rečeno, odluka suda odličan volej za SNSD, jer sada ponovo pokreću priču koja je bila gotovo zaboravljena. Rok za upućivanje zakona u NSRS istekao je prije nekoliko dana a u izbornoj kampanji koja je pred BiH ova tema će nesumnjivo biti među prioritetima.
Savršen alibi
„Ovo je savršen alibi za vlast u RS, jer će moći i dalje nastaviti sa onom patriotskom pričom o političkoj prirodi suda, koji je uperen protiv Srba, ali sa druge strane se neće nikada priznati da je učinio dobru stvar. Ustavni sud je donio odluku, gdje autoriteti iz RS nisu ni namjeravali sprovoditi te odluke“, kaže analitičarka Tanja Topić.
Da je Deklaracija bila samo politički dokument, što danas potvrđuju i iz vlasti, upozoravala je i opozicija u RS, koja je tokom glasanja krajem prošle godine, napustila sjednicu. Prvi čovjek SDS-a Mirko Šarović danas kaže da Ustavni sud nije ni mogao razmatrati ove zaključke ali da je vlast računala da će ih sud poništiti i da se samo poigrala sa biračima.
„Tačno je da naši poslanici nisu glasali za Deklaraciju i zaključke jer smo znali da namjera nije iskrena, da se vlast poigrava biračima i da upravo računaju na Ustavni sud BiH. Međutim, uvijek ćemo braniti pravo Narodne skupštine RS i njene većine, ma ko u njoj bio, da imaju pravo na deklarativan politički stav i kreiranje političkih ciljeva“, poručio je Šarović.