Trebinje za sada bez ljetnih turističkih gužvi

Grad na Trebišnjici, koji je prethodnih godina zabilježio značajan turistički rast, ovog ljeta je u sezonu ušao sa smanjenim brojem posjeta turista. Iako je sredina jula najjužniji grad Srpske ni izbliza nije popunjen gostima kao prethodnih godina, o čemu svjedoči nedostatak ljetnih gužvi u gradu, relativno mala popunjenost smještajnih kapaciteta za ovaj period godine, ali i riječi ugostitelja koji su očekivali mnogo više posla na početku ljeta.

Izvor. Padrino.ba

Prema podacima sa specijalizovanog sajta za iznajmljivanje smještaja Booking.com trenutna popunjenost smještajnih kapaciteta u Trebinju za sredinu i drugu polovinu jula (do sada rezervisanih) je na nivou od oko šezdeset odsto. Trenutna popunjenost kapaciteta na nivou rezervacija za avgust je na oko pedeset odsto, što su parametri značajno niži od prethodnih godina i govore o izgledima da ova ljetna sezona neće biti na nivou prethodnih. Naravno, ostatak ljeta može donijeti poboljšanje mada trendovi ne idu u prilog optimističnoj procjeni.

Protekle dvije ljetne sezone Trebinje je imalo svojevrstan „kovid turistički bum“ , kada su se zahvaljujući ograničenju putovanja širom Evrope i svijeta turisti iz Srbije i BiH masovno odlučivali za jug Srpske. U međuvremenu granice su globalno otvorene, a na našim prostorima su se promjenile okolnosti, prije svega cijene turističkih usluga koje su u Trebinju značajno više procentualno rasle nego na drugim turističkim destinacijama.

Trebinje više nije jeftina turistička destinacija posmatrajući cijene smještaja kao i usluga koje koriste turisti, što je bila jedna od poluga pozitivnih trendova do 2019. godine. U godinama iza nas kada su cijene bile mnogostruko niže nego li na crnogorskom i dalmatinskom primorju, moglo se govoriti i o tome da turisti pohode grad na Trebišnjici zbog povoljne prije svega gastronomske i ugostiteljske ponude. To više nije slučaj, a oni koji nisu dobro informisani po dolasku se suočavaju sa jednom drugom slikom Trebinja u odnosu na prethodne godine.

„Nije realno da recimo porcija čorbe košta isto u Trebinju i Cavtatu koga smo posjetili juče. Kod nas u Beogradu imamo mnogo niže cijene u brojnim objektima koji su zaista pristojni, što ranije nije bio slučaj“, rekao je za Padrino posjetilac Trebinja iz srpskog glavnog grada.

„Mi smo bili prinuđeni da dižemo cijene, možda i više nego naše kolege u drugim gradovima. Imamo veliki problem sa odlivom radne snage i to je trebalo na neki način pokušati kompenzovati“, govori za Padrino jedan od trebinjskih ugostitelja.

Na žalost odlivom radne snage iz Trebinja, najčešće u susjedni Dubrovnik, niko se institucionalno nije bavio. Postoje mišljenja da je najjužniji grad Srpske mogao strateški da se odredi prema ovome problemu jer je logično da razvoja turizma ne može biti bez adekvatne radne snage u ugostiteljskom i turističkom sektoru.

„Na uzorku od 500 radnika koje bismo potencijalno zadržali u gradu u periodu od sezonskih šest mjeseci, lokalni i republički budžet bio bi puniji za više od milion maraka samo od doprinosa na njihove plate. Da se taj novac na neki način uložio u subvencionisanje lokalnog ugostiteljskog i turističkog sektora koji bi to prenio na bolje uslove radnika, sigurno da bismo svi imali manje problema i generalno stanje u gradu bi bilo mnogo bolje. Ovako nisam siguran gdje ovo sve vodi i kako će na kraju izgledati naš turizam u narednim godinama“, iznosi svoj stav jedan trebinjski preduzetnik.

Prisutna su i mišljenja da su ugostitelji bez razloga i samoinicijativno podigli cijene usluga, ali je činjenica da po ovom pitanju ne postoji komunikacija između lokalne administracije i pružaoca ugostiteljskih usluga što ne bi smio biti slučaj u gradu koji pretenduje da nosi epitet turističkog.

Uz neproporcionalan rast cijena usluga jedna od činjenica koja može da brine kada je u pitanju razvoj turizma na jugu Srpske jeste podatak da je malo urađeno kada je u pitanju implementacija preporuka iz „Strategije razvoja turizma 2020-2030“, koju je prije dvije godine za Grad Trebinje izradila renomirana konsultantska kuća Horwath HTL i koja je plaćena bizu 200 hiljada konvertibilnih maraka. Trebinje je godinama unazad bilježilo turistički rast bez da se strateški i planski radilo na stvaranju sadržaja koji bi obogatili lokalnu ponudu za prije svega strane turiste, koja bi onda rezultirala i dodatnim brojem noćenja u Dučićevom gradu. Preporuke iz ove strategije prevashodno se tiču razvoja ruralne turističke ponude, adrenalinskog turizma, ali i načina komunikacije u zvaničnim kanalima promocije prema potencijalnim turistima koja bi morala biti primarno na engleskom jeziku. Turističke statistike Trebinja ne izgledaju toliko loše zbog povećanog broja registrovanih smještajnih kapaciteta, ali nedostatak turističke vreve i nepopunjeni ugostiteljski i smještajni objekti daju drugačiju sliku realnosti.

Zahvaljujući inicijativi privatnih preduzetnika Trebinje je u prethodnim godinama dobilo više reprezentativnih smještajnih kapaciteta, kako hotela, tako i apartmanskih smještajnih kapaciteta koji su dostigli izuzetno veliki broj (platforma Booking.com definiše oko 530 smještajnih objekata u Trebinju). Na žalost to nije dovoljno za konstantan turistički rast, jer lokalna ponuda mora da sadrži mnogo više od toga.

Uz sve pomenuto ove godine se u centru Trebinja bez ikakvog smislenog urbanističkog plana pojavilo nekoliko „punktova“ sa sadržajima koji se adresiraju prije svega turistima (ulična hrana, suveniri…), a koji značajno narušavaju ambijent i izgled grada.

„Mi smo ispolirali spomenike Dučiću i Njegošu, a onda dozvolili da se u njihovoj blizini postavljaju neugledni štandovi kakve nećete pronaći ni na jednoj iole razvijenoj turističkoj destinaciji. Ovakvim pristupom rastjeraćemo turiste koji su Trebinje prepoznavali i kao grad kulture i dobrog ukusa“, govori za Padrino jedan stanovnik Trebinja.

U 2022. godini su registrovani novi turistički trendovi na globalnom nivou i poslije dva ljeta ograničenja svi turisti su konačno u mogućnosti da putuju gdje zaista i žele. Destinacije koje nisu uvažile ovaj trend i pripremile se za ovu „novu-staru“ realnost do sada bilježe uglavnom pad turističke posjete, što je slučaj i na susjednom crnogorskom primorju.

Da li će Trebinje na kraju ostvariti dobru ili lošu ljetnu sezonu ostaje da se vidi. Do kraja ljeta će se u gradu održati nekoliko manifestacija i pet atraktivnih koncerata velikih estradnih zvijezda, što je novitet u ponudi grada, ali istini za volju i neplanski sticaj okolnosti i plod privatne inicijative, izuzimajući najavljeni koncert za slavu grada. Ostaje da se vidi da li će koncerti, koji će prema procjenama biti dobro posjećeni, pozitivno uticati na posjetu gradu i ostvarivanje većeg broja noćenja. Takođe, program turističkih vaučera za građane Srpske trebao bi da bude vjetar u leđa da sezona na kraju izgleda bolje, mada ako se po jutru dan poznaje poslije ove ljetne sezone biće potrebno sveobuhvatno analizirati pravce i strategije daljeg razvoja turizma u gradu na Trebišnjici.

B.S.

HP, jul 2022.