Iako je prošlo više od tri decenije od završetka rata u BiH, međunacionalne tenzije su na višem nivou nego što su bile odmah nakon završetka rata, dok istovremeno političke stranke, uprkos javnim tenzijama koje same podstiču, ispod stola vrlo često odlično sarađuju.
Na primjer, ovih dana se u federalnim medijima pojavila zanimljiva informacija da pojedine stranke iz FBiH, koje ovih dana javno najpogrdnijim imenima nazivaju Ratka Mladića, koji je umro u Hagu na odsluženju zatvorske kazne za ratne zločine, istovremeno trguju biračkim odborima sa SDS-om, strankom čiji članovi ne kriju da je Mladić za njih ratni heroj.
Njemačka i Francuska se brzo pomirile
Istovremeno, kao poređenje, Njemačka i Francuska su 1976. godine, 31 godinu nakon Drugog svjetskog rata, već zajedno formirale 90 odsto onoga što je danas EU i postale primjer postratnog pomirenja. Već 1950. godine Robert Šuman, bivši francuski premijer, predložio je ekonomsko integrisanje Francuske i Njemačke kroz zajednicu za ugalj i čelik, 1962. godine Konrad Adenauer, njemački kancelar, i Šarl de Gol, francuski predsjednik, su utrli prve korake ka institucionalnom povezivanju obrazovanja, kulture sjećanja i međusobnog poštovanja, što je naredne godine okrunjeno Elizejskim sporazumom između dvije zemlje.
Isto tako, iako je Njemačka počinila Holokaust nad jevrejskim narodom, 1965. godine, 20 godina nakon rata, dvije zemlje su uspostavile pune diplomatske odnose i kontakte među ljudima na svim nivoima.
Pomirenje zaboravljeno u prošlosti
U BiH, iako su samo desetak godina nakon rata ukinuti Vojska RS, HVO i Armija BiH, formirane zajedničke institucije za koje su glasali predstavnici sva tri naroda, a prvi sastav Predsjedništva BiH javno krenuo graditi kulturu poštovanja i sjećanja, sve se okrenulo padom Aprilskog paketa ustavnih promjena iz 2006. godine, kada su tenzije počele da rastu sve do današnjeg dana.
Do tada, na primjer, političari iz FBiH redovno su dolazili na Dan Republike Srpske i ni po čemu im nije bio sporan, a tadašnje vlasti Srpske su se izvještajem o Srebrenici, napisanim 2004. godine, izvinile za taj zločin. U to vrijeme čak su se počele razmatrati zajedničke komemoracije stradanja svih naroda, a tu praksu je započelo Međureligijsko vijeće BiH polaganjem vijenaca na mjestima zločina počinjenih nad pripadnicima sva tri naroda.
Partije ostaju na vlasti dok dižu tenzije
Tanja Topić, politička analitičarka iz Banjaluke, ističe da su političke partije upravo i opstajale na vlasti zahvaljujući podizanju nacionalnih tenzija i produbljivanju jaza među etničkim grupama.
“Istovremeno su širili mržnju na nacionalnoj osnovi, potpomognuti ostalim stubovima društva. Iza kulisa su za to vrijeme pravili ukrštenice, kako izborne, tako i one koje se odnose na raspodjelu političkog i javnog plijena, upravo sa ljutim neprijateljima zbog kojih su kontaminirali javni i politički prostor. To je samo potvrdilo da su lični, parcijalni i političko-partijski interesi odnijeli prevagu nad opštim dobrom. Ali mržnja, netrpeljivost, nekritički odnos prema vlastima iz sopstvene etničke skupine i korupcija uzeli su toliko maha da se postavlja pitanje kako prevazići ovo mračno nasljeđe kvazipolitičkih elita”, smatra Topićeva.
Uprkos tome što su tenzije u javnom prostoru dovedene do usijanja, već postoje najave da je praktično formirana postizborna koalicija. Prema informacijama koje smo dobili iz FBiH, SDA i HDZ već uveliko rade na tome da nakon izbora formiraju vlast, eventualno uz uvođenje SDP-a ako bude bilo potrebno za većinu, dok HDZ želi da partner iz Republike Srpske bude SNSD.
Dok tenzije u BiH rastu, slična situacija je u regionu, a svaki koncert Marka Perkovića, poznatog po ekstremističkim pjesmama s elementima veličanja ustaštva, dovodi skoro do međudržavnog incidenta između Srbije i Hrvatske.
