Visoke cijene goriva na benzinskim pumpama širom svijeta, pa i BiH, najvjerovatnije će pasti tek onda kada one postanu previsoke za industriju, koja je njen najveći potrošač.
Kaže ovo za “Glas Srpske” ekspert za tržište nafte i urednik portala “Moj volan” Vladimir Grujić, analizirajući trenutno stanje na svjetskom tržištu energenata, ali i iznoseći svoja predviđanja trendova u periodu pred nama.
– Kada velike kompanije odustanu od narudžbi, zalihe prerađenih naftnih derivata će se povećavati i nakon toga slijedi pad cijena goriva. Već je bilo takvih slučajeva, gledano kroz istoriju.
Da li će do toga doći uskoro? Ne vjerujem. Smatram da će se sadašnje visoke cijene zadržati i u narednih šest mjeseci, što zbog politike i određenih interesa, što zbog toga što ovo tržište nikada nije bilo pod uticajem toliko spoljnih faktora kao sada – istakao je Grujić.
– Ovo je dovelo do tržišnog “cunamija”, kojim su oborene cijene, jer je u tom trenutku tržište bilo puno nafte, za koju nije bilo potražnje.
Iako su zemlje izvoznice nafte navikle da zbog sukoba i tržišnih blokada uvijek postoji rizik od nestabilnosti tržišta, ovakav scenario, kada se obustavljaju aktivnosti odmah i svuda, nije imao adekvatan odgovor i cijene su se drastično snizile.
Kako je vrijeme odmicalo, zbog pada potražnje, pojedine rafinerije su prestale sa radom, postrojenja su pretvorena u skladišne terminale, a radnici su ili otpušteni ili prebačeni na druge poslove – pojasnio je Grujić.
Prema njegovom mišljenju treći, i vjerovatno najbitniji faktor je sukob u Ukrajini.
Iako su cijene već početkom ove godine krenule uzlaznom putanjom, zbog oporavka ekonomija, sukob u Ukrajini je, kako je rekao, doveo do novog udara na tržište, jer su SAD i zemlje EU uvele embargo na uvoz ruske nafte.
– To je dovelo do novog skoka potražnje, koji druge zemlje izvoznice ne mogu tako brzo da kompenzuju. Kada sagledamo sve navedene faktore, jasno je da se naftno tržište neće tako brzo oporaviti.
Sa jedne strane imamo povećanu potražnju za naftnim derivatima i uvođenje sankcija Rusiji, a sa druge zapuštene bušotine i rafinerijska postrojenja, manjak radne snage i time smanjen obim proizvodnje.
Takođe, kako rafinerije u Hrvatskoj i Srbiji za preradu koriste većinom rusku naftu, pod pritiskom EU će vjerovatno morati da pređu na drugog dobavljača, što će neminovno dovesti do toga da cijene ostanu na visokom nivou i u narednom periodu, sigurno do kraja ove godine – smatra Grujić.
(Glas Srpske)