Ono što je takođe zabrinjavajuće je prodaja svog glasa. Sebe i svoje porodice za 100, 200 KM. Kad izbori postanu biznis onda se gubi ona ključna funkcija samih izbora gdje građani slobodno izražavaju svoju biračku volju.
Predsjednik Foruma građana Tuzla, predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, bivši sudija, tužilac i advokat, bivši član Izborne komisije BiH (preteča CIK-a BiH) Vehid Šehić gost je novog izdanja BUKA podcasta.
Govoreći za BUKU rekao je da izbori u BiH nikada nisu bili slobodni i pošteni.
„Nažalost nisu stvorene ni zakonske pretpostavke da možemo garantovati da će izbori biti fer, slobodni i pošteni. Iz jednog prostog razloga jer sve ono što je bilo predloženo i od strane Koalicije „Pod lupom“ u vidu preporuka, a čak negdje i amandmanski, a i od nekih političkih subjekata nije prošlo parlamentarnu proceduru jer sve oko izbornog zakona se svelo na implementaciju Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH“, rekao je Šehić.
Svrha preporuka koalicije „Pod lupom“ bila je sprječavanje bilo kakvih izbornih prevara, kršenja Izbornog zakona i provedbenih akata.
„Našim preporukama htjeli smo vratiti integritet i kredibilitet izbornog procesa kao i povjerenje u izborne rezultate. Nažalost preporuke koje se tiču elektronske identifikacije birača nisu usvojene, svjedoci smo da jedan birač često glasa za 10 različitih osoba. S druge strane jako je značajno uvođenje skenera gdje bi onemogućili mnoge izborne prevare koje se dešavaju jer bi skener skenirao ne samo glasački listić nego bi i evidentirao rezultate s tog glasačkog listića tako da bi brzo imali i neslužbene rezultate izbora. To nije prošlo u Parlamentu i sigurno da mnogi koji danas vode taj politički životu u BiH i dobijaju dio povjerenja birača ne žele ništa da mijenjaju jer su oni toliko usavršili na koji način falsifikovati izbornu volju građana odnosno birača, a ovako ne bi mogli to uraditi“, rekao je naš sagovornik.
Šehić smatra da sada treba sačekati da izbori prođu, a nakon toga uvođenje skenera na biračkim mjestima treba postati prioritet.
Sadašnji način glasanja, tradicionalni, često je zloupotrebljen od političarima koji ne poštuju izbornu volju građana, kakva god ona bila, pa rezultati izbora ne odražavaju stvarno stanje.
„Ovdje izbori nikad nisu bili slobodni, jer mi smo svjedoci predizbornih kampanja na koji način se vode, čak i javnim prijetnjama. Iza kulisa su prisutne i ucjene jer su mnogi u ovoj državi nažalost dobili posao zahvaljujući stranačkoj iskaznici ili su nekoga imali u strankama. Političari tako da imaju jedan krug glasova koji su sigurni jer ih ucjenjuju poslom, a kad imate ucjenu onda gubite slobodu“; pojašnjava Šehić.
Odgovarajući na pitanje da li je kazna zbog kršenja odredbi Izbornog zakona koje se tiču preuranjene kampanje niska i da li se preuranjena kampanja treba, kako to sada zakon definiše, kažnjavati samo ako je ona plaćena Šehić kaže da je potrebno hitno mijenjati i taj dio zakona.
„Ne samo u tom segmentu preuranjene kampanje, ja volim reći da je ovo nezakonita izborna kampanja jer nije u skladu s izbornim zakonom, protivna je njemu, ali to je samo dokaz koliko i ovi koji se pozivaju na neku pravnu državu, kad je u pitanju borba za vlast krše sve zakone pa i Izborni zakon.Treba sve zakone mijenjati i jedan od prijedloga je bio da se i za ovaj period od dana donošenja odluke o datumu održavanja izbora pa do početka zakonite izborne kampanje koja počinje 30 dana prije održavanja izbora moraju predvidjeti neke sankcije kao i one stvari koje bi CIK morao sankcionisati. Vi možete imati govor mržnje, možete izazivati nacionalnu netrpeljivost i nećete biti sankcionisani. Vi ste rekli počela je kampanja, ja bih bio sretan da mogu reći kada je kampanja završena jer mi smo stalno u predizbornoj kampanji, mi svake dvije godine imamo izbore“, kaže Šehić.
Govoreći o najčešćim kršenjima zakona tokom izbornog procesa Šehić kaže da su najčešće izborne nepravilnosti one koje se odnose na nevažeće listiće, pritiske, ucjene i kupovinu glasova.
„Vi imate jako veliki broj nevažećih listića, to se zna, to je jako teško dokazati, ali kad imate dva križića naprimjer za dva kandidata za izbor članova Predsjedništva jedan je sigurno original, a drugi nije. Mi ne znamo koji je originalan koji nije, ali time ide u kategoriju nevažećih glasačkih listića. To se radi od 2004. Nije to nova pojava, ona je davno krenula na izborima 2004. koji su lokalnog karaktera. S druge strane imate bugarski voz, imate kupovinu birača i ono što je takođe zabrinjavajuće imate prodaju svog glasa. Sebe i svoje porodice za 100, 200 KM. Kad izbori postanu biznis onda se gubi ona ključna funkcija samih izbora gdje građani slobodno izražavaju svoju biračku volju. Imate pritiske na birače, ucjene na birače, uzimaju se lične karte uposlenika u javnim ustanovama, institucijama jer se na osnovu toga može utvrditi glasačko mjesto gdje će ko glasati, imati ljude koji gledaju ko je izašao na izbore ko ne“, pojašnjava Šehić.