“Treba biti realan, vrijeme je isteklo”
Treba biti realan, vrijeme je isteklo, rekao je predsjednik HDZ-a i HNS-a BiH Dragan Čović sinoć gostujući u HTV-ovom centralnom Dnevniku, nakon što su predstavnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka u BiH završili višednevne pregovore u Neumu bez konačnog sporazuma.
Čović je rekao da ga raduje da su prvi put dobili u pisanoj formi prijedlog bošnjačkih stranaka oko članova Predsjedništva i oko Doma naroda.
– Ali, nažalost, sve je to kasno, vrijeme je isteklo, mi smo ove stvari trebali završiti krajem prošle godine, produžili smo mjesec dana, tako da je ovaj format pregovora ostao iza nas, rekao je Čović.
Čović je rekao da su ravnateljica pri službi za vanjske poslove Europske unije Angelina Eichhorst, posebni američki izaslanik za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer, ali i svi drugi predstavnici odreda govorili da treba osigurati da i Hrvati trebaju birati svoje legitimne predstavnike.
– Međutim, kad stavimo pojedine modele, odnosno prijedloge i oko Predsjedništva i domova naroda u BiH, primarno Doma naroda Federacije, onda tu imamo jako puno problema, rekao je Čović.
Dodao je da je hrvatska strana ponudila vrlo jasne modele, do kraja usklađene s mišljenjima Venecijanske komisije i europskim standardima.
– Meni se činilo i sinoć da ćemo završiti te pregovore, da je sve dobro. Međutim, jutro kad smo počeli pregovarati dalje, onda smo jasno shvatili da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka žele napraviti jednu preinaku u tom pristupu, eliminirati konstitutivne narode iz odrednica Ustava u članku 4. i 5. gdje se govori o domovima naroda i predstavništvu, što, naravno, nismo mogli ni pod kakvim uvjetima prihvatiti, poručio je Čović.
Rekao je kako je bio vrlo optimističan, ali da je taj optimizam izblijedio jer nisu uspjeli u šest mjeseci intenzivnih razgovora, iako su se dogovorili, “ako još netko vidi šansu za to – a to svakako ne mogu biti predstavnici SDA i HDZ-a – da sazovu sastanak i da pokušamo u narednih pet-šest dana još jednom sjesti i približiti stavove koji su uistinu blizu”.
– Međutim, treba biti realan, vrijeme je isteklo i bojim se da će se dalje samo ići na kojekakve političke kalkulacije, rekao je Čović.
Čović je rekao da će se odazvati na svaki od poziva na sastanak, te da se to može učiniti u narednih sedam do deset dana.
– S mnogo manje optimizma nego dosad gledam na takve mogućnosti, tako da moramo tražiti druge alternative i druga rješenja, dodao je.
Čović je rekao da je ostalo jako puno otvorenih pitanja – Ustavni sud izvan snage je stavio određene odrednice izbornog zakona, čime bi formalno imali problem, dodao je.
– Tako da mi formalno-pravnih uvjeta za organiziranje izbora nemamo, ali, evo, ako uspijemo nešto posebno dogovoriti, onda bi u Parlamentarnoj skupštini BiH morali napraviti izmjene izbornog zakona koje bi nam to mogle omogućiti pa da kažemo da imamo jedan demokratski proces izbora, rekao je Čović.
Poručio je da Hrvati moraju do kraja ostati politički i ustavno jednakopravan narod i imati svoje legitimne predstavnike, a da to sadašnje odredbe izbornoga zakona onemogućavaju.
Na drugu stranu Željko Bakalar, predsjednik Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BIH), oglasio se sinoć na Twitteru, gdje je u svojoj objavi istakao da nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju opštih izbora i implementaciju izbornih rezultata nakon izbora 2022. godine.
“Nema ustavnih i zakonskih smetnji za organizaciju općih izbora i provedbu izbornih rezultata nakon izbora 2022.Zakonski se trenutačno stanje ne može komparirati sa nemogućnošću provedbe izbora u Mostaru. Ostaje ustavna i zakonska diskriminacija i to je smetnja europskom putu BiH!” napisao je Bakalar na Twitteru.
Podsjetimo, Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Kristijan Šmit pozvao je sve političke snage u državi da konstruktivno rade na novom izbornom zakonu, ističući da će opšti izbori biti održani na jesen 2022. godine – sa ili bez novog izbornog zakona.
„Izbori moraju odražavati volju birača, a moderan izborni zakon koji osigurava transparentne izbore po utvrđenim demokratskim standardima i u skladu sa odlukama Evropskog suda za ljudska prava je u interesu svih”, kazao je Šmit.
Naglasio je da postoji važeći Izborni zakon koji precizno uređuje izbore.
“U slučaju da ne bude izmena Izbornog zakona, izbori će biti održani na jesen 2022. godine u skladu sa odredbama postojećeg zakona. O tome nema pregovora. Demokratija funkcioniše po unapred određenim pravilima, a pogotovo izbori ne smeju da postanu predmet političkog manevrisanja. Slobodni, jednaki i pošteni izbori su srž demokratije”, rekao je visoki predstavnik.
Ranije su stranke sa hrvatskim predznakom ali i SNSD Milorada Dodika u više navrata izjavljivale da ukoliko se ne usvoji izborna reforma, da izbora neće biti te su čak najavljivale bojkot istih.
Juče su u Neumu završeni pregovori o izbornoj reformi, bez ikakvog konkretnog rezultata. Kako smo pisali još u srijedu prošle sedmice, pregovori su od starta bili osuđeni na propast zbog maksimalističkih zahtjeva svih učesnika.
