Evropski lideri nastojat će uvjeriti šest zemalja Zapadnog Balkana da i dalje imaju stvarnu perspektivu članstva u Evropskoj uniji, uprkos podjelama unutar Unije o tome kako provesti proširenje bloka od 27 država članica.
Među više od 30 lidera koji se u petak okupljaju na samitu u crnogorskom primorskom gradu Tivtu očekuju se Emmanuel Macron, Friedrich Merz, Giorgia Meloni i Ursula von der Leyen. Fokus razgovora bit će na dubljoj integraciji šest balkanskih zemalja – među kojima su Crna Gora i Albanija – u jedinstveno tržište EU, čime bi se otvorio put njihovom punopravnom članstvu.
Geostrateški interes i nova dinamika proširenja
„Posvećenost Evropske unije Zapadnom Balkanu je stvarna. Jednako stvarna kao i prilika za proširenje“, rekao je predsjednik Evropskog vijeća António Costa početkom sedmice u Sarajevu. Costa je proširenje EU, u trenutku kada se Rusija i Kina nadmeću za uticaj u regiji, opisao kao „geostrateški interes Evrope“ i „ulaganje u mir, stabilnost i sigurnost našeg kontinenta“.
Samit dolazi nakon što je nova mađarska vlada odustala od veta na prelazak Ukrajine u narednu fazu pregovora s EU, što su evropski zvaničnici ocijenili prekretnicom.
Odluka Pétera Magyara donesena u srijedu omogućava Ukrajini i Moldaviji da kasnije ovog mjeseca otvore pregovore o prvim poglavljima evropske pravne stečevine, posebno onima koja se odnose na vladavinu prava i demokratske standarde.
Ove dvije istočnoevropske zemlje ubrzano su dobile status kandidata nakon ruske invazije punog obima 2022. godine. Međutim, institucije EU žele pokazati zemljama Zapadnog Balkana da nisu stavljene u drugi plan.
Pozicija Crne Gore i predloženi zaštitni mehanizmi
Crna Gora, koja se nada da će postati 28. članica EU do 2028. godine, trenutno je najdalje odmakla u procesu pristupanja.
Zbog toga pojedine članice EU predlažu zaštitne mehanizme za nove članice. Guardian je ranije ovog mjeseca objavio da bi novim članicama moglo biti uskraćeno pravo veta tokom prvih nekoliko godina članstva kako bi se izbjeglo ponavljanje iskustva s proruski orijentisanim bivšim mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, koji je više puta blokirao odluke EU.
Brisel Albaniju vidi kao sljedeću zemlju koja bi mogla pristupiti Uniji, iako pojedine države članice i dalje izražavaju sumnje u njen napredak u borbi protiv organizovanog kriminala.
S druge strane, nade Sjeverne Makedonije, Kosova te Bosne i Hercegovine opterećene su unutrašnjim i vanjskim političkim sporovima. Srbija se, prema ocjenama brojnih evropskih zvaničnika, pod vodstvom predsjednika Aleksandra Vučića sve više udaljava od EU, nakon obračuna s antivladinim demonstrantima i odbijanja da uskladi svoju politiku sa evropskim sankcijama protiv Rusije. Faruk Bašić, istraživač pri Briselskom institutu za geopolitiku, smatra da region više nije periferija za EU, već strateški prioritet.
„Rat u Ukrajini potpuno je redefinisao smisao evropskog proširenja i njegovu svrhu“, rekao je Bašić. Prema njegovim riječima, tradicionalna logika proširenja EU bila je da se države usklade s evropskim vrijednostima i principima te na kraju postanu članice. Međutim, kandidatski status koji je Ukrajina dobila za samo četiri mjeseca 2022. godine pokazao je „stvarnu geopolitičku hitnost kakvu ranije nismo vidjeli“.
Njemački prijedlog i nesuglasice oko statusa Ukrajine
Lideri EU nisu jedinstveni kada je riječ o tome kada i na koji način Ukrajina treba postati članica. Njemački prijedlog da Ukrajina dobije status pridruženog članstva – odnosno zastupljenost u institucijama EU bez prava glasa kao međukorak ka punopravnom članstvu – naišao je na negativne reakcije u Kijevu i pojedinim državama članicama.
Berlin smatra da je prijedlog pridruženog članstva, koji je Friedrich Merz iznio u pismu Ursuli von der Leyen i Antoniju Costi, dosad nezabilježena i velikodušna ponuda koja bi ubrzala evropski put Ukrajine, uprkos neizgovorenim rezervama nekih članica, posebno Francuske.
Ipak, određene članice imaju ozbiljne sumnje. Jedan visoki evropski diplomata ocijenio je njemački prijedlog kao „zamjenu“ za punopravno članstvo Ukrajine, koja bi ga mogla učiniti „gotovo nemogućim“. „To bi smanjilo volju da se ide naprijed i pronađu rješenja“, rekao je diplomata.
Iako se ukrajinski put prema članstvu smatra posebnim zbog ratnih okolnosti i ogromnih potreba za poslijeratnom obnovom, način na koji se tretira Ukrajina vjerovatno će uticati i na zemlje Zapadnog Balkana. Jedan zvaničnik EU rekao je da „ljudi potcjenjuju napredak koji se ostvaruje“, podsjetivši na prvi sastanak tehničke grupe koja je prošlog mjeseca počela rad na nacrtu pristupnog ugovora Crne Gore.
„To je zapravo nešto vrlo konkretno, što pokreće odbrojavanje do sljedećeg proširenja Evropske unije“, rekao je.
Ukidanje roaminga i integracija u jedinstveno tržište
Izvori također upozoravaju da ne treba očekivati velika nova saopćenja o pristupnim pregovorima na samitu u Tivtu, jer će fokus biti na tome kako EU može konkretno poboljšati život građana regiona. Uoči samita Vijeće EU formalno je odobrilo početak razgovora o ukidanju naknada za mobilni roaming u zemljama Zapadnog Balkana.
Ova mjera, koja se često navodi kao jedna od najvećih koristi evropske integracije, trebala bi biti proširena i na zemlje regiona nakon usklađivanja s relevantnim evropskim zakonodavstvom i završetka dodatnih pregovora.
Iako još nije određen datum početka primjene, evropski građani bi u budućnosti mogli pozivati, slati poruke i koristiti mobilni internet bez dodatnih troškova tokom putovanja unutar Evropskog ekonomskog prostora i šest zemalja Zapadnog Balkana, uz uzajamne pogodnosti za građane regiona.
Plan „roam like at home“ dio je šire strategije postepene integracije Zapadnog Balkana u jedinstveno tržište EU. Nekoliko zemalja regiona već se priključilo sistemima Jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), koji omogućava jednostavnija elektronska plaćanja i korištenje jednog računa i kartice za transakcije u eurima širom uključenih država.
