Sindikati u Hrvatskoj vjeruju da već nakon sezone mogu razgovarati s poslodavcima o još većim platama.
Predstavnici sindikata u ugostiteljstvu i Udruge ugostiteljstva i turizma Hrvatske udruge poslodavaca završili su još jedan ciklus pregovora i dogovorili novi Kolektivni ugovor ugostiteljstva (KUU), koji će povećati minimalne bruto plate zaposlenih u djelatnosti ugostiteljstva.
Definisana su i druga materijalna prava koja su značajno iznad zakonski propisanih, no sindikati još nisu zadovoljni te tvrde da plate trebaju biti još veće kako bi se zadržali radnici i spriječilo iseljavanje. Također procedure za dobivanje radnih dozvola za strance i dalje su spore, prvenstveno zbog loše organizacije administracije, kažu za Poslovni dnevnik u sektoru.
Konkretno, povećanje bruto plata bez dodataka zaposlenih u ugostiteljstvu dogovoreno je u 4 razreda prema složenosti poslova, od najnižeg povećanja od 5 posto do najvišeg od 12 posto. Kolektivni ugovor ugostiteljstva potpisan je za naredne 2 godine, primjenjuje se od 1. travnja 2022. do kraja 2023. godine, a nove minimalne bruto plaće primjenjuju se od 1. lipnja.
Marina Cvitić, predsjednica Sindikata Istre, Kvarnera i Dalmacije slaže se da te plaće u sadašnjim uslovima nisu dovoljne, no dobro je što nijedan poslodavac ne može isplaćivati ispod ugovorenih iznosa.
”S druge strane, kroz kolektivne ugovore na nivou kompanija ugovaramo znatno više plate, te se ugovaraju i dodatna materijalna prava. Vrijeme ispred nas je zaista izazovno, nadamo se ipak bolje nego što je vrijeme iza nas, a onda vjerujemo da već nakon sezone možemo zajedno razgovarati i o većim platama”, kaže Cvitić.
Pitanje sezonaca
Zapošljavanje sezonaca jednako je važno za funkcionisanje kompanija, a tu i dalje nema reda, upozorava Veljko Ostojić, direktor Hrvatske udruge turizma.
”Iako smo održali puno sastanaka tijekom godine i dobili obećanja da će se prilagoditi sustav javne uprave kako bi se pojednostavile procedure za dobivanje radnih dozvola strancima, svjedoci smo da se na terenu to ne provodi. Znam za primjer jednog radnika koji je tri dana od 7 do 15 sati stajao na kiši pred policijskom postajom jednog grada na Jadranu i čekao kako bi dao otisak prsta. Navodno nije bilo nešto u redu sa skenerom, i taj radnik je odustao. Uz svu današnju tehnologiju u Hrvatskoj se, unatoč obećanjima, nije realizirao učinkovit sustav dobivanja dozvola, a sezona je tu, i trebaju nam radnici”, kaže Ostojić.
