Prema onome što je visoki predstavnik Kristijan Šmit nedavno govorio na konferenciji u Njemačkoj o izbornom sistemu u BiH, može se naslutiti da bi, ukoliko to ne urade domaći političari, on mogao nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH.
Plan je, kako pojedini mediji pišu, retroaktivno ograničavanje mandata članovima Predsjedništva BiH na maksimalno dva.
Ovo bi značilo da Željko Komšić i Bakir Izetbegović više ne bi mogli biti kandidati za člana Predsjedništva BiH. Obojica su do sada odradila najmanje po dva mandata, dok bi Milorad Dodik mogao biti kandidat, jer je biran samo jednom. Isto se odnosi i na Dragana Čovića.
Mandati
Saznanje da se u kancelariji visokog predstavnika krčkaju izmjene Izbornog zakona BiH kojom će se broj mandata ograničiti na maksimalno dva je istovremeno i poražavajuće i ohrabrujuće. Kaže ovo za Srpskainfo politikolog Darko Kuzmanović.
– Poražavajuće je iz razloga što nismo dostigli taj nivo demokratske svijesti da to sami učinimo, već to neko drugi mora činiti umjesto nas. Ohrabrujuće je iz razloga što će se napokon stati u kraj političkim metuzalemima, korumpiranim političarima i biznis predsjednicima – objašnjava Kuzmanović.
Podsjeća da je ovaj model ograničavanja broja mandata, kakav od 1951. godine donošenjem 22. amandmana na američki Ustav poznaje politički sistem SAD, još 1995. trebalo uvrstiti u sam Dejtonski mirovni sporazum, za cijelu BiH.
Dodaje da je nezastupljenost hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH upitna, a da Izborni zakon treba mijenjati u pravcu da u BiH nikada više ne dođe do marginalizacije bilo kojeg etnonacionalnog korpusa i legalnog kršenja Ustava.
Dodikov prijatelj
Kada je bivšem visokom predstavniku Valentinu Incku pred kraj mandata postavljeno pitanje da li je tačno da u OHR razmatraju mogućnost izmjena Izbornog zakona BiH, rekao je da će taj posao prepustiti svom nasljedniku Kristijanu Šmitu.
– Pravilno insistiranje da se bavi konkretnim stvarima, što Izborni zakon jeste, Incko nije želio da čuje. Umjesto toga, donio je “zakon” koji spasava političke karijere Izetbegovića i Dodika, za kojeg je priznao da mu je prijatelj, a “prijatelju se u nevolji pomaže” – kaže Kuzmanović.
Već sada je očigledno, dodaje, da se Kristijan Šmit neće baviti marginalnm temama već konkretnim stvarima koje bi, ako se bude gađala suština, mogle donijeti ozbiljne benefite za građane.
– Ni opozicioni ni korumpirani političari vlasti ne bi mogli da ustanu protiv zakona koji bi unio regularnost u izborni proces – zaključuje Kuzmanović.
Odgovor iz OHR
Iz OHR pojašnjavaju šta je govorio Šmit na konferenciji Njemačkog atlantskog društva.
– Visoki predstavnik je u nedjelju, 5. septembra, učestvovao na konferenciji Njemačkog atlantskog društva, koja je imala za cilj upoznati učesnike s posebnim karakteristikama političkog i izbornog sistema BiH kako bi se dobila podrška za BiH. Visoki predstavnik je zahvalio predsjedavajućem Predsjedništva Komšiću, koji je dao značajan doprinos ovoj konferenciji svojom izjavom putem video linka – kažu iz OHR.
Visoki predstavnik je govorio o situaciji i opisao različite stavove, pri čemu je napomenuo da su trenutni razgovori o reformi izbornog zakona teški.
– On nije stao ni na čiju stranu, a predložio je da se zajednički radi kako bi se na vrijeme započeli razgovori o zakonu ili izmjenama zakona, prije održavanja izbora 2022. godine. Visoki predstavnik poziva zakonodavna tijela u BiH da provedu preporuke ODIHR/GRECO i Venecijanske komisije i prezentuju paket izbornih reformi koji je u skladu s demokratskim principima i odlukama Evropskog suda za ljudska prava i odlukama Ustavnog suda BiH koje se odnose na izbore. Svaki zakon treba poštivati principe Opšteg okvirnog sporazuma za mir – rečeno je iz OHR.
KOMŠIĆ: LOŠE ŠTO JE ZAUZEO STRANU
Stav Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH, nije zvanični stav Njemačke, kazao je poslije sastanka s ambasadorima Evropske unije predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić.
Komšić je naveo kako su osnovne teme bile blokade koje su na snazi, posebno one koje se odnose na održavanje izbora naredne godine. Dodao je i kako je jedno od ambasadorskih pitanja bila i izjava visokog predstavnika Kristijana Šmita, da su Komšića „više birali Bošnjaci nego Hrvati“ koje predstavlja i da je “Sarajevo bošnjački grad”.
– Loše je da je Šmit zauzeo stranu, jer čim vi to uradite, u problemu ste. Onda sve što radi dalje će izazivati sumnju – smatra Komšić.
