Amerika ne gubi interesovanje za BiH, pa je tako i novi izaslanik Stejt Departmenta za Zapadni Balkan, Gabrijel Eskobar, kazao da će biti “vrlo agresivno” korišćene sankcije na rješavanju široko rasprostranjene korupcije u BiH.
Nakon što je konstatovao da je korupcija rasprostranjena u BiH, Eskobar je komentarisao šta se može učiniti da se problem korupcije pomakne sa mrtve tačke.
– Prošle godine, predsjednik Bajden je najavio novi set alata za sankcije, posebno protiv korupcije, ne nužno protiv kriminalnih aktivnosti, već korupcije. Planiramo koristiti ta ovlaštenja vrlo agresivno – poručio je Eskobar.
Politikolog Darko Kuzmanović kaže za Srpskainfo da to što SAD nisu izgubile interesovanje za BiH uopšte ne treba da čudi, iz prostog razloga što su Amerika, ali i EU, uložile ogromna finansijska sredstva kako bi državu stavili na noge, izgradili institucije i gurnuli je napred ka nekoj boljoj budućnosti.
– Međutim, napravili su neke pogrešne korake na samim počecima, gdje su postavili lidere koji su, osjećajući se slobodnim od eventualnih sankcija i zbog nepostojanja nekog višeg autoriteta koji bi kontrolisao njihov rad, jednostavno kreirali ambijent u kojem su postali autokrate i u kojem vladaju gotovo na nivou diktature – ocijenio je Kuzmanović.
Što se tiče sankcija o kojima je govorio Eskobar, a ranije i predsjednik SAD Džozef Bajden, Kuzmanović smatra da tu treba biti vrlo oprezan.
– Iz razloga što znamo da su prethodni put, 2018. godine – pred same izbore, uvedene sankcije pojedinim funkcionerima u BiH. Samo političke partije su to iskoristile na način da se pred svojim glasačkim tijelom predstave kao žrtve i na taj način dovedu do homogenizacije biračkog tijela i tako izvojuju i pobjedu na izborima. Bilo kakve sankcije prema političarima u BiH pred same izbore nisu dobre, iz tog razloga što bi oni vrlo lako mogli da se predstave kao žrtve međunarodnog sistema i SAD, prema kojima dobar dio stanovništva, naročito u RS, ima visok stepen averzije – objašnjava Kuzmanović za Srpskainfo.
Evropska unija
Navodi da od Eskobara možemo očekivati i snažno insistiranje na izbornim reformama, donošenju novog Izbornog zakona.
– Ako ne bude prilike da se novi Izborni zakon donese, u tom slučaju bi moglo doći i do reakcije visokog predstavnika u BiH, i da se pojedine klauzule po pitanju izmjene Izbornog zakona jednostavno nametnu. Isto tako ne treba zaboraviti ni Zakon o ispitivanju porijekla imovine, koji bi lako mogao ići u paketu sa Izbornim zakonom BiH – navodi Kuzmanović.
S druge strane, Kuzmanović dodaje, ako bi se EU odlučila na sankcije prema političarima u BiH, to bi izazvalo mnogo veće posljedice prema njima, zato što većina političara ima dosta imovine na teritoriji EU, što se za SAD ne može reći.
– Zato bi i sankcije koje bi EU uvela političarima u BiH imale mnogo većeg odjeka i većeg uticaja na njih. Ne treba u narednom periodu isključiti ni mogućnost sankcija EU prema domaćim političarima, jer i SAD i EU na neki način rade u koordinaciji po pitanju donošenja mjera za BiH – zaključio je Kuzmanović.
SASTANAK S DODIKOM
Eskobar je izjavio da nije siguran da li će se sastati s Dodikom, a politikolog Darko Kuzmanović smatra da ukoliko ne dođe do tog sastanka, to ne bi trebalo da iznenadi.
– Ne bi trebalo da iznenadi s obzirom na Dodikovo ponašanje u UN i ponižavanje američke ambasadorke Morin Kormak – objašnjava Kuzmanović.
Eskobar, zamjenik pomoćnika državnog sekretara za evopska i evroazijska pitanja, ujedno i izaslanik Stejt Departmenta za Zapadni Balkan, funkciju je početkom septembra preuzeo od Metjua Palmera, koji je imenovan za američkog izaslanika za izborne reforme u BiH.
