Grad Trebinje
Bosna i Hercegovina

Šmit traži stručno mišljenje o radu pravosuđa: Da li će se tužioci i sudije u BiH naći NA UDARU SANKCIJA

Da li će se pojedini tužioci i sudije u Bosni i Hercegovini uskoro naći na udaru sankcija – tema je koju je pokrenuo visoki predstavnik Kristijan Šmit izjavom da “pravosudni organi koji rade svoj posao neće imati nikakvih sankcija”.

Trenutno, pravosuđe ne ide u dobrom pravcu jačanja nezavisnosti i pristao sam da se prioritetno bavim pitanjem pravosuđa. Tražiću stručno mišljenje, a onda ćemo govoriti i o mjerama. Svako ko napadne pravosuđe mora znati da je došao na tanak led jer je pravosuđe srž države – rekao je Šmit, koji nije otkrivao nikakve druge detalje.

Ovo je, međutim, bilo dovoljno da se u javnosti povede rasprava kako je očito da se pravosuđe našlo pod udarom međunarodne zajednice, koja je i kreator reforme pravosuđa u BiH.

Buđenje

Mnogi u prilog toj tezi navode da se pravosuđe u posljednje vrijeme počelo buditi i reagovati na afere, a na udaru su se našli funkcioneri kako iz Srpske, tako i Federacije BiH – od hapšenja premijera Fadila Novalića i ostalih, u aferi „Respiratori“, podizanja optužnice protiv direktor OBA BiH, Osmana Mehmedagića Osmice, koji je, zajedno sa ministrom bezbjednosti BiH Selmom Cikotićem i ostalima, optužen za zloupotrebu položaja u aferi „Bezbjednosne provjere“ za policijske i državne službenike, pa do hapšenja četvorice u aferi „Korona ugovori“, na čelu s prvim čovjekom Instituta za javno zdravstvo RS, Branislavom Zeljkovićem.

Član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja iz Mostara, Milan Sitarski, ističe za Srpskainfo da je očigledno da je fokus Šmita i drugih međunarodnih činioca na pravosuđu, što po njemu ne mora biti loše.

Sitarski ističe da ne zna dokle će Šmit i međunarodna zajednica ići i hoće li primjenjivati sankcije prema nekoj osobi iz pravosuđa. On navodi da to u načelu ne mora biti loše, jer pravosuđe treba dovesti u red.

– Samo što je to dosta klizav teren ako bi se ispostavilo da se sankcionišu isključivo pravosudni funkcioneri koji pripadaju jednom ili dva naroda ili nekim političkim opcijama. Ako bi se krenulo u nekakvo raščišćavanje stanja u pravosuđu BiH, mislim da bi bilo neophodno da to bude isključivo pravosudna akcija, koja nema političku konotaciju – smatra Sitarski.

Ništa novo

Izvršna direktorka Transparensi internešnela, Ivana Korajlić, ističe da nije sigurna na šta je konkretno Šmit mislio, ali da problemi u pravosuđu nisu novost.

– Postoje procjene i izvještaji koje je radila i EU vezano za rad pravosuđa. Ti izvještaji su na neki način ostali samo mrtvo slovo na papiru. Izmjene koje se tiču odgovornosti integriteta nosilaca pravosudnih funkcija stoje u parlamentarnoj proceduri već jako dugo. Novi zakon o VSTS nije ni blizu. Mehanizmi odgovornosti apsolutno ne funkcionišu tako da, prije svega, treba raditi na tome da se zakon mijenja kako bi se pojačala odgovornost nosilaca pravosudnih funkcija u smislu efikasnosti, kvaliteta rada, kompetencija i svega ostalog – ističe Korajlićeva za Srpskainfo.

FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA
FOTO: DEJAN BOŽIĆ/RAS SRBIJA

Dodaje da nadzor nad radom sudija i tužilaca treba da radi institucija koja je zadužena za to, a to je VSTS.

Korajlićeva podsjeća da su odavno najavljena nova pravila i mehanizmi vezano za praćenje rada pojedinih nosilaca javnih funkcija u cilju jačanja odredbi o sukobu interesa, otklanjanje bilo kakvih pritisaka koje su generalno usmjerene na jačanje nezavisnosti.

– Ništa se još od toga nije desilo. Možda se Šmitova izjava odnosi na ovaj dio – ističe Korajlićeva.

srpskainfo.com

Pratite nas na Fejsbuku, Instagramu i Tviter nalogu i uključite se u našu Viber zajednicu.

Povezane vijesti

Kristijan Šmit u UN optužio i federalne stanke SDA i HDZ

admin

Šmit u izvještaju UN: Vlasti Srpske krše Dejton

admin

Schmidt o Dodikovim izjavama: Kada sudija svira kraj morate stati (Video)

admin

ŠMIT VIŠE NE ČEKA Traži od Tegeltije da sazove sjednicu Savjeta ministara BiH

admin

Šmit iz Predsjedništva “tjera” Izetbegovića i Komšića: Krčkaju li se u OHR izmjene Izbornog zakona

admin

BiH daleko od zatvaranja OHR-a

admin