Da li je lider SNSD, Milorad Dodik, prekršio zaključke srpskih stranaka o neučestvovanju u radu institucija BiH ili je sve podvala „sarajevske kuhinje“, tema je koja je otvorena u javnosti nakon što se pojavila informacija da se srpski član Predsjedništva u ponedeljak pismeno izjasnio o imenovanju Upravnog odbora Centralne banke BiH, što on demantuje.
Javnost je juče cijeli dan bila „bombardovana“ oprečnim izjavama na relaciji Dodikov kabinet kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, o telefonskoj sjednici koja je bila sazvana za ponedjeljak.
Cijelu situaciju dodatno je „zapaprio“ i Poslovnik o radu Predsjedništva, koji je u nekim dijelovima nedorečen i ostavlja mogućnost različitog tumačenja.
Komšić jedno, Dodik drugo
Rasprava je pokrenuta nakon što je Komšić izjavio da Dodik nije želio da učestvuje na hitnoj telefonskoj sjednici koja je bila zakazana s ciljem imenovanja Upravnog odbora CB BiH, ali da se pismenim putem izjasnio da se protivi imenovanju.
– Iz Dodikovog kabineta je putem mejla stigao odgovor da on nije saglasan sa odlukom o imenovanju Upravnog odbora CB BiH. Sve ostalo nije naš problem i ne želimo učestvovati u cirkusu koji Dodik priređuje za javnost u Republici Srpskoj – istakao je Komšić.
S druge strane, iz Dodikovog kabineta tvrde suprotno. Ističu da se Dodik nije izjašnjavao o imenovanju Upravnog odbora već da su putem mejla odgovorili „nema saglasnosti“, što se odnosilo na održavanje sjednice.
– U skladu sa jučerašnjim Komšićevim zahtjevom za održavanje vanredne telefonske sjednice, odgovor iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva je bio da nismo saglasni sa održavanjem sjednice i da se nismo izjašnjavali o dnevnom redu – tvrdi Dodikov savjetnik za pravna pitanja Milan Tegeltija.
On tvrdi da je telefonska sjednica ustanovljena kao praksa kako bi se rješavale hitne tačke dnevnog reda i da je za to potrebna saglasnost sva tri člana.
Javnost je juče cijeli dan bila „bombardovana“ oprečnim izjavama na relaciji Dodikov kabinet kabinet predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, o telefonskoj sjednici koja je bila sazvana za ponedjeljak.
Cijelu situaciju dodatno je „zapaprio“ i Poslovnik o radu Predsjedništva, koji je u nekim dijelovima nedorečen i ostavlja mogućnost različitog tumačenja.
Komšić jedno, Dodik drugo
Rasprava je pokrenuta nakon što je Komšić izjavio da Dodik nije želio da učestvuje na hitnoj telefonskoj sjednici koja je bila zakazana s ciljem imenovanja Upravnog odbora CB BiH, ali da se pismenim putem izjasnio da se protivi imenovanju.https://baac8d8a3478133c2cfb675eeb1bc201.safeframe.googlesyndication.com/safeframe/1-0-38/html/container.html
– Iz Dodikovog kabineta je putem mejla stigao odgovor da on nije saglasan sa odlukom o imenovanju Upravnog odbora CB BiH. Sve ostalo nije naš problem i ne želimo učestvovati u cirkusu koji Dodik priređuje za javnost u Republici Srpskoj – istakao je Komšić.
S druge strane, iz Dodikovog kabineta tvrde suprotno. Ističu da se Dodik nije izjašnjavao o imenovanju Upravnog odbora već da su putem mejla odgovorili „nema saglasnosti“, što se odnosilo na održavanje sjednice.
– U skladu sa jučerašnjim Komšićevim zahtjevom za održavanje vanredne telefonske sjednice, odgovor iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva je bio da nismo saglasni sa održavanjem sjednice i da se nismo izjašnjavali o dnevnom redu – tvrdi Dodikov savjetnik za pravna pitanja Milan Tegeltija.
On tvrdi da je telefonska sjednica ustanovljena kao praksa kako bi se rješavale hitne tačke dnevnog reda i da je za to potrebna saglasnost sva tri člana.
– Prema tome, nije bilo nikakvog izjašnjavanja Dodika na toj fantomskoj telefonskoj sjednici, jer za njeno održavanje nije bilo saglasnosti, ni usvojenog dnevnog reda od sva tri člana Predsjedništva BiH – kaže Tegeltija.
Šta kaže Poslovnik
Međutim, u Poslovniku o radu Predsjedništva BiH nigdje ne stoji da je za sazivanje vanredne sjednice potrebna saglasnost sva tri člana Predsjedništva, kao ni to da dnevni red mora proći potvrdu svih članova. Ono što, međutim, ne poznaje Poslovnik jeste telefonska sjednica. U Poslovniku stoji da najmanje dva člana Predsjedništva moraju fizički biti prisutni na sjednici dok treći, ako nije u mogućnosti da dođe, „njegovo učešće se osigurava telekomunikacionim sistemima“.
U članu 23. Poslovnika stoji da predsjedavajući, u ovom slučaju Komšić, saziva vanrednu sjednicu Predsjedništva dostavljajući odgovarajuću obavijest ostalim članovima Predsjedništva, najmanje 24 sata unaprijed.
– Svaki član Predsjedništva može zahtijevati održavanje vanredne sjednice Predsjedništva. Predsjedavajući obavezno saziva vanrednu sjednicu na zahtjev člana Predsjedništva – navodi se u Poslovnika o radu.
Kvorum
Kada je u pitanju dnevni red vanredne sjednice, u članu 24. istog Poslovnika stoji da on u pravilu sadrži samo jednu tačku, koju utvrđuje i dostavlja predsjedavajući u pisanom obliku, a u posebnim okolnostima može imati i više tačaka.
– Dnevni red vanredne sjednice se prihvata bez glasanja na početku sjednice, osim ako vanredna sjednica ima više tačaka kada se glasa o dnevnom redu – navodi se u Poslovniku.
Kada je u pitanju kvorum za sjednicu, u Poslovniku se navodi da sjednicu Predsjedništva nije moguće održati ako u njoj ne učestvuju najmanje dva člana Predsjedništva.
Zanimljivo je da se u Poslovniku navodi i procedura oko imenovanja Upravnog odbora Centralne banke BiH. U članu 49. Poslovnika stoji da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove Upravnog odbora CB BiH. Iz ovoga proizilazi da Komšić i Džaferović nisu mogli da imenuju članove UO bez Dodikove saglasnosti.
Postavlja se jasno pitanje da li je Dodik uopšte trebao odgovarati na Komšićev poziv za održavanje telefonske sjednice ili je mogao da ništa ne odgovori. Da li se i stav da “nema saglasnosti” može tumačiti kao učešće u radu institucija BiH i da li to predstavlja kršenje dogovora koji je u Srpskoj postignut nakon nametanja „Inckovog zakona“?
“Cirkus”
Predsjednik PDP, Branislav Borenović, ističe da će insistirati na tome da se ovaj slučaj razjasni do kraja.
– Kakva vlast, takva zemlja. Cirkus i smijurija. Neka objave sve mejlove i prepiske koje su imali u vezi sa ovom spornom sjednicom, jer je ovo mučenje građana. Dodik, odnosno njegov kabinet trebao je drugačije reagovati. Mogli su samo da pošalju mejl: „Neću učestvovati na sjednici u skladu sa zaključcima političkih lidera Republike Srpske od 26. jula ove godine“. Time bi spriječili ovu smijuriju – ističe Borenović.
Dodaje da je odgovor „nisam saglasan“ bio nepotreban i ostavio je prostora za razna tumačenja.
– Nas ne zanima ko je šta mislio već ko je šta uradio – stava je Borenović.
“Sve razjasniti”
I predsjednik DNS, Nenad Nešić, očekuje od Dodika da razjasni novonastalu situaciju i kontradiktornosti koje se pojavljuju u javnosti.
Nenad Nešić
– U medijima je mnogo kontradiktornosti i nejasnoća, koje dolaze prevenstveno iz Komšićevog kabineta. Nisam neko ko pretjerano vjeruje Komšiću, naprotiv. Ovu situaciju je neophodno riješiti kako bi se razjasnilo da li je Dodik solirao ili se ponašao u skladu sa zaključcima lidera stranaka – kaže Nešić.
On ističe da je zaključcima, upravo zbog nepreciznosti Poslovnika o radu Predsjedništva, a da ne bi bili ostali ugroženi interesi Republike Srpske, ostavljena mogućnost učešća u radu institucija BiH u slučaju ako se procijeni da će se time spriječiti štetne odluke po Srpsku.
Nešić ističe da očekuje jasan odgovor da li je Dodik dao saglasnost za sjednicu, da li je ili nije glasao za članove Upravnog odbora, i ako jeste, zašto jeste.
– Ukoliko je Dodik prekršio zaključke, moj stav će biti da DNS ubuduće neće učestvovati u bilo kakvim razgovorima i dogovorima s njim i njegovom strankom – kategoričan je Nešić.
Šarović: Dosljedno se držati dogovora
Predsjednik SDS, Mirko Šarović, stava je da predstavnici srpskog naroda trebaju ostati dosljedni onome što su se dogovorili i ocijenio da treba izbjegavati situacije poput održavanja posljednje hitne sjednice Predsjedništva BiH, koja je, kako je naveo, obavijena velom tajne.
– Čujemo oprečne informacije iz Dodikovog i Кomšićevog kabineta. Dosta je kontroverzi. Po meni, ako je Dodik učestvovao u radu ove sjednice, onda je to loša vijest i nije dio dogovora – kaže Šarović.
Mi smo s naše strane, dodaje Šarović, potpuno jasni i dosljedni da ćemo se držati dogovora koji smo postigli i koji se odnosi na donošenje odluka u institucijama na nivou BiH.
– Rad da, svakako, ali kada su u pitanju odluke nećemo učestvovati u njima, izuzev ako se napravi procjena da bi šteta bila mnogo veća po Republiku Srpsku ukoliko ne bi učestvovali i dali svoj glas za neku od situacija koja se pojavi – istakao je Šarović.