Region

U rat protiv “prljavih” policajaca?

  • 2
  •  
  •  
  •  
  •   

Veljović navodno pristao da ode, čim Vlada bude imenovala v.d. direktora policije Kao mogući nasljednik pominje se dugogodišnji policajac Zoran Brđanin

Veselin Veljović podnijeće ostavku na mjeto direktora Uprave policije kada se bude pronašlo rješenje za njegovog nasljednika, rečeno je nezvanično Vijestima.

Tri dana nakon što je u parlamentu izglasana nova Vlada – dogovoreno je da taj Mojkovčanin bude sklonjen sa funkcije.

Javnost je o tome obavijestio potpredsjednik novoizabrane Vlade Dritan Abazović:

“Završen sastanak sa direktorom Uprave policije (UP) Veselinom Veljovićem. Dogovoreno da gospodin Veljović više neće biti direktor policije”, napisao je na Tviteru lider Građanskog pokreta URA, uz objavu zajedničke fotografije sa sastanka.

Izvor Vijesti tvrdi da mu je Abazović na sastanku rekao da nije u planovima nove Vlade i da ima dvije varijante – da podnese ostavku ili da bude smijenjen na nekoj od narednih sjednica članova izvršne vlasti.

“Pristao je da ode kada Vlada bude imenovala vd direktora”, rekao je sagovornik nezavisnog dnevnika.

Kao Veljovićev mogući nasljednik, pominje se dugogodišnji policajac Zoran Brđanin.

KRAJ JEDNE ERE

Primakao se kraj Veljovićeve ere, ali ključno je pitanje – kako će nakon odlaska višegodišnjeg šefa Uprave policije izgledati taj preglomazni aparat, kakve se promjene mogu očekivati po dubini i kako će se ta institucija očistiti od “prljavih” policajaca…

Ljetos se navršilo 15 godina od kako je preuzeo kormilo policije, kojom je u punom mandatu ili, kako upućeni tvrde, iz sjenke rukovodio cijelo vrijeme. Predsjednik CIVIS-a i Zoran Miljanić kazao je “Vijestima” da, kao i u većini država koje su prošle tranziciju, promjene u policijskim strukturama ne smiju biti kozmetičke, već suštinske i radikalne.

“Radi se o sistemu koji suštinski nije promijenjen više decenija, tačnije od AB revolucije. Kadrovske promjene moraju zahvatiti sve strukture službe, a da ne ugroze funkcionisanje i bezbjednost građana i države. Promjene će se odnositi na sve one koji u prethodnom periodu nisu obavljali dužnosti profesionalno, bez obzira na kom nivou se nalaze, s tim da najveća odgovornost leži na rukovodnom kadru, tako da će on biti najpodložniji kadrovskom čišćenju. Svakako će se cijeniti prethodni rad i zalaganje svakog pojedinca, posebno i neće biti kolektivne odgovornosti i revanšizma. Uz kadrovske promjene neophodno je promijeniti i samu organizacionu strukturu policije, tako što bi se ukinule pojedine uprave, koje su nastale da bi se zadovoljili klanovski interesi bivše vlasti, radi zaštite sumnjivih poslova i nosilaca tih aktivnosti”, ocijenio je Miljanić, koji je bio sedmi na poslaničkoj listi koalicije “Crno na bijelo”.

VRIJEME ZA STRUČNE I HRABRE

Dužnost direktora Uprave policije Crne Gore, Veljović je prvi put preuzeo u oktobru 2005. godine.

On je juče novinarki Vijesti kazao da ne želi da odgovara na pitanja i da neće da komentariše izjavu Abazovića.

Neki od nezvaničnih sagovornika iz policije tvrde da je za 15 godina apsolutne moći u policiji on predano radio na pridobijanju odanih kadrova – povoljnim ili bespovratnim kreditima, stanovima na poklon i smišljenim napredovanjima u službi “kupio” je dobar dio policajaca i inspektora.

Znao je i kako da ukloni neposlušne ili da marginalizuje njihovu poziciju u policijskoj hijerahiji, kako da zataška brojne afere, ali i kako da se izbori sa klanovima unutar službe…

Ukoliko bi se smijenio samo direktor policije, bez rezova po dubini, jasno je da se ne bi puno postiglo i da bi policijska služba i dalje ostala u rukama sada već bivše, DPS vlasti.

“Stanje u službi bi tada ostalo skoro nepromijenjeno. Promjene i kadrovska rješenja moraju biti zasnovana na provjeri rezultata rada svih pripadnika službe pojedinačno. Oni, koji ne budu zadovoljavali kriterijume, moraju biti zamijenjeni stručnijim i kvalitetnijim kadrovima, koji će imati i znanja i hrabrosti da se uhvate u koštac sa nagomilanim problemima. Čeka nas teška i iscrpljujuca borba sa svim strukturama iz politickih i kriminalnih krugova koji su opljačkali zemlju i gdje niko, bez obzira na poziciju koju pokriva ili je pokrivao, ne smije biti pošteđen od striktne primjene zakona i izuzet od krivične odgovornosti”, najavio je Miljanić.

Promjene, kako je najavio Miljanić, odnosiće se na sve koji nisu radili po zakonu bez obzira na kojoj se poziciji na hijerarhijskoj ljestvici nalaze.

“Veću odgovornost od neposrednih izvršilaca snosi rukovodni kadar koji je i imao moć odlučivanja”, rekao je on.

Miljanić je kazao da smatra da u Upravi policije postoji veliki broj službenika, koji su pošteno i profesionalno radili i da njih ne treba da brinu kadrovske promjene u službi.

“Profesionalci će biti ohrabreni da se u narednom periodu mnogo ozbiljnije suprotstave organizovanom kriminalu i korupciji. Oni će zajedno sa stručnjacima iz Crne Gore, kao i sa ekspertima iz inostranstva, koji imaju veliko iskustvo u borbi sa organizovanim kriminalom i korupcijom, u budućnosti iznijeti najveći teret. Nemamo iluzija da će to biti lak proces, ali ne sumnjamo da će većina počinilaca najtežih krivičnih djela iz prošlosti biti procesuirana. Od naših partnera iz EU i SAD očekujemo kako kadrovsku, tako i tehničku pomoć u osavremenjivanju službi bezbjednosti radi što efikasnijeg suzbijanja svih vidova kriminala”, rekao je Miljanić.

PRONAĆI “KOČNIČARE”

Gotovo da ne postoji policija u svijetu koja nema “prljavih” policajaca, koji rade više u službi kriminala nego za dobrobit države.

Decenijama u Crnoj Gori govori se o određenom broju nečasnih policajaca, koji imaju imovinu nesrazmjernu u odnosu na više nego skromne policijske plate.

“U sistemu bezbjednosti sigurno postoje pojedinci i strukture koje blisko sarađuju kako sa kriminalnim grupama, tako i sa korumpiranim političarima. Upravo su takvi pojedinici i bili kočnica uspješnoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije na visokom nivou. U prethodnom periodu je bilo sporadičnih slučajeva procesuiranja pojedinaca za koje su postojale indicije da sarađuju sa organizovanim kriminalnim grupama, ali se uglavnom radilo o nižerangiranim službenicima dok su rukovodioci bili izuzeti od ozbiljnijih provjera, što ubuduće neće biti slučaj. Svi oni moraju biti detektovani i zajedno sa pripadnicima klanova, procesuirani po zakonu”, kazao je on.

Miljanić je konstatovao da postoji način kako se “prljavi” policajci – prepoznaju.

“Provjera imovinskog stanja, kako zvaničnog preko imovinskih kartona, tako i provjera imovine njima bliskih lica na čije se ime vode nepokretnosti, vozila, računi u bankama… U tome mogu pomoći pripadnici službe, koji ih poznaju, kao i građani kojima bode oči visoki stil života tih korumpiranih policajaca. Treba očekivati i od tužilaštva da počne da procesuira predmete, koji dugo stoje u fiokama, a koji se odnose na korumpirane pripadnike policije. U svakom slučaju, obračun sa njima mora biti beskompromisan kako bi policija povratila narušeno povjerenje”.

Od JNA, preko SAJ-a, do šefa policije

Veselin Veljović, kako piše u biografiji na sajtu Uprave policije, doktorirao je na Fakultetu bezbjednosti u Beogradu na temu “Kapaciteti Crne Gore u odgovoru na regionalne bezbjednosne prijetnje”.

Magistrirao je na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore u Podgorici na temu “Međunarodno priznanje države u međunarodnom javnom pravu”.

Prethodno je završio Vojnu akademiju kopnene vojske u Beogradu.

Nakon završetka Vojne akademije, do septembra 1992. godine, službovao je u jedinicama Jugoslovenske narodne armije.

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore zasnovao je radni odnos u oktobru 1992. godine kao komandir Stanice policije u Centru bezbjednosti Pljevlja.

Tokom radnog angažovanja u Ministarstvu unutrašnjih poslova, od decembra 1995. godine do oktobra 2005. godine, obavljao je dužnost komandanta Specijalne antiterorističke jedinice.

Završio je više međunarodnih stručno-specijalističkih kurseva i seminara u zemlji i inostranstvu koji analiziraju terorizam kao globalni izazov i bezbjednosnu prijetnju…

Objavio je više stručnih radova…

Dužnost direktora Uprave policije Crne Gore obavljao je od oktobra 2005. godine do kraja decembra 2011. godine.

Predsjednik Crne Gore Filip Vujanović imenovao ga je 29. decembra 2011. godine za savjetnika za oblast odbrane i bezbjednosti.

Predsjednik Vlade Milo Đukanović imenovao ga je 27. novembra 2014. godine za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.

Rješenjem Vlade Crne Gore od 30. jula 2018. godine imenovan je za direktora Uprave policije.

Rukovodio je vladinom Komisijom za izradu Strategije nacionalne bezbjednosti i Nacionalnim međuresorskim operativnim timom za prevenciju i suzbijanje terorizma, pranja novca i finansiranja terorizma.

Za stručni i profesionalni rad u Ministarstvu ocjenjivan je najvišim službenim ocjenama i više puta nagrađen i pohvaljen.

Povodom Dana bezbjednosti, odlikovan je Ordenom zasluga za oblast odbrane i bezbjednosti prvog stepena i dobitnik je plakete Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, za zasluge u razvoju i unapređenju antifašizma u Crnoj Gori.

Država mora biti jača od mafije

Miljanić je konstatovao da će država imati snagu i plan i kako da se obračuna sa najjačim kriminalnim grupama:

“Koje se u dužem vremenskom periodu bave najtežim krivičnim djelima kako iz oblasti klasičnog kriminala (ubistva i teška djela protiv sigurnosti građana) u zemlji i evropskim prijestonicama, tako i prekookeanskim švercom velikih količina narkotika. Institucije sistema su do sada bile potpuno nemoćne, tako da jedino u Crnoj Gori nije važila parola da je najslabija država jača od najjače mafije. Nažalost, imali smo situaciju gdje je mafija bila jača od države. Pripadnici ovih kriminalnih grupa su se čak nakon izbora osmjelili da prijete pojedinim liderima pobjedničkih koalicija. Država im mora staviti do znanja gdje je njihovo mjesto. Taj proces mora biti neselektivan i odnositi se podjednako na sve kriminalne grupe i klanove. Posebno treba maksimalno pojačati finansijske istrage u smislu oduzimanja ogromne imovine, koju su ovi klanovi stekli kroz šverc velikih količina narkotika, na šta je dosadašnja vlast žmurila”, naglasio je Miljanić.

Nakon tajnog koktela vrhuške policije početkom oktobra u Zagoriču, bilo je jasno da Veljović ne želi tek tako da prepusti službu, pa će biti zanimljivo vidjeti kako će njegovi odani kadrovi (kojih nije malo) ubuduće raditi posao”…

Procedu za za izbor prvog čovjeka policije

Prema Zakonu o unutrašnjim poslovima, za direktora policije može biti imenovana osoba koja, pored opštih uslova propisanih zakonom, ispunjava i posebni uslov – da ima najmanje 15 godina radnog iskustva na poslovima sa visokom stručnom spremom, od čega najmanje pet godina na rukovodećim radnim mjestima u policiji, sudu, državnom tužilaštvu ili Agenciji za nacionalnu bezbjednost.

Direktora, na osnovu javnog konkursa, imenuje i razrješava Vlada, na predlog ministra nadležnog za unutrašnje poslove. Predlog za imenovanje direktora Vlada dostavlja Skupštini, radi davanja mišljenja. Navodi se i da direktor ne može biti član političke partije, niti politički djelovati, a za svoj rad odgovara ministru i Vladi.

Skupština i razrješenje

Direktor policije podnosi nadležnom radnom tijelu Skupštine poseban izvještaj o rezultatima u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije – dva puta godišnje, a najkasnije 1. juna i 1. decembra.

Ukoliko nadležno radno tijelo Skupštine ne prihvati izvještaj, o tome će obavijestiti ministra koji može pokrenuti proceduru razrješenja direktora policije prije roka na koji je imenovan.

Glavni akter brojnih afera

Veljović je tokom 15 godina često bio glavni akter brojnih afera, koje su vješto zataškavane u trouglu policija – tužilaštvo – sud.

Vojni kadar nakon prelaska u policijsku uniformu, prije gotovo tri decenije, kao komandir pljevaljske policije nije uspio da spriječi etničko čišćenje u selu Bukovica…

Na zalasku prošlog milenijuma, bio je na mjestu komandanta Specijalne jedinice policije, ali ni ta uloga u policijskoj hijerarhiji kasnije nije prošla bez afere.

U ljeto 2013. godine, njegov tada potčinjeni u SAJ-u Brajuško Brajušković, tvrdio je da je Veljović, sa zamjenikom Miljanom Perovićem, navodno organizovao “crne trojke”, koje su imale zadatak da prebijaju neistomišljenike režima.

Taj slučaj nikada nije procesuiran.

Prve godine njegovog mandata, na čelu Uprave policije obilježili su i novi slučajevi napada na novinare – 1. septembra 2007. u gluvo doba noći pretučen je direktor “Vijesti” Željko Ivanović, a iste godine u napadu teško je povrijeđen i dopisnik lista iz Berana Tufik Softić.

Veljovićevom šefu obezbjeđenja Milenku Rabrenoviću suđeno je zbog prijetnji upućenih kćerki novinarke Olivere Lakić u februaru 2011. godine, a sve nakon serije članaka u “Vijestima” o nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta iz mojkovačke fabrike “Tara”.

Iako je utvrđeno da je telefon sa kojeg je prijećeno “putovao” sa Veljovićevim vozačem, on je oslobođen optužbi zbog promjene mišljenja vještaka.

Mediji, NVO, opozicionari ali i neki policajci godinama su tvrdili da Veljović stoji iza organizovanog šverca cigareta iz Mojkovca, ali taj posao nikada nije valjano istražen.

Veljović je bio i jedan od aktera afere Listing, kada su u medijima objavljeni “falsifikovani telefonski listinzi” navodnog narkobosa Darka Šarića, prema kojima su sa njim razgovarali tadašnji premijer Igor Lukšić i ministar vanjskih poslova Milan Roćen. Zbog te afere Veljović je smijenjen, ali nikada nije prestao da iz sjenke vuče konce unutar policijskog aparata.

“Vijesti” su na zalasku 2013. godine fotografisale Veljovića i brojne policijske načelnike u kampu na Zlatici, nekoliko dana uoči lokalnih izbora u Mojkovcu. Iako su neki akteri tajnog kružoka tokom istrage Unutrašnje kontrole potvrdili da je tog dana Veljović agitovao da se glasa za DPS, nikada nije odgovarao jer je “prošla” njegova priča kako je tog subotnjeg popodneva u kampu “organizovao predavanje o NATO integracijama”…

Dok je bio šef policije, Veljovićevo ime se vezivalo i za aferu “Limenka” koja je koštala građane 10,5 miliona eura. Krivična prijava protiv Veljovića odbačena je zbog zastare, iako je tužilaštvo konstatovalo da nije preduzeo nijednu radnju da bi se ispunio ugovor sa Acom Đukanovićem.

NVO i mediji optuživali su ga i da je sklopio štetan ugovor o kupovini kamp-hotela Zlatica i da je država u tom poslu oštećena za nekoliko miliona. Optuživan je i za naduvavanje trošpkova tokom izgradnje nove zgrade UP u Podgorici, ali ti slučajevi nikada nijesu odmakli od faze izviđaja.

Njegovu eru obilježio je meteorski uspon crnogorskih organizovanih kriminalnih grupa, koje su u posljednjoj deceniji toliko ojačale da su prepoznate kao jedna od većih prijetnji na kriminalnoj mapi Evrope.

Mediji su pisali i da prvi policajac ima enormno bogastvo i da krije da je vlasnik kuće od preko milion eura u naselju Dahna.

To je više puta demantovao tvrdeći da je to vila njegovog tasta…


  • 2
  •  
  •  
  •  
  •   

Povezane vijesti

Svi moraju biti jednaki pred zakonom, pa i Mićunović

admin

Predsjednica Vrhovnog suda Crne Gore podnijela ostavku; Dritan poručio “Hvala, doviđenja!”

admin

Abazović: Talas promjena se iz Crne Gore proširio se na BiH

admin

Ova stranica koristi kolačiće kako bi osigurali bolje korisničko iskustvo. Nastavkom korištenja pretpostavićemo da ste saglasni sa primanjem kolačića. Prihvati Pročitaj više